Dragan Čović, predsjedavatelj Doma naroda Parlamenta BiH, izjavio je u utorak u Zagrebu da Rezolucija o Hrvatima u BiH, koju je prošli tjedan usvojio Hrvatski sabor, ima duh Daytonskog sporazuma i stabilizira Bosnu i Hercegovinu. Prema Čovićevim riječima, jednakopravnost hrvatskog naroda je ustavna kategorija i ključna za europski put i unutarnju stabilnost BiH. Rezolucija, usvojena na prijedlog Domovinskog pokreta, u devet točaka poziva hrvatsku vladu na daljnju potporu ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, primarno kroz reformu političkog sustava koja bi osigurala poštene izbore i mogućnost svakom konstitutivnom narodu da bira svoje legitimne predstavnike. Ovo se odnosi na situaciju u Federaciji BiH gdje bošnjački birači, tri i pol puta brojniji od hrvatskih, biraju hrvatske članove Predsjedništva.
Međutim, rezolucija je izazvala nezadovoljstvo među bošnjačkim političarima. Denis Bećirović, predsjedatelj Predsjedništva BiH, reagirao je ocjenom da usvajanje rezolucije predstavlja miješanje u unutarnje poslove njegove zemlje, što je protivno međunarodnom pravu. Slično tome, bosanskohercegovački šef diplomacije Elmedin Konaković ustvrdio je da Hrvati u BiH “imaju i više prava nego što im po zakonima pripada”, tvrdeći da su takav status izborili na štetu bošnjačkog naroda, što će, kako je najavio, dokazati na konferenciji 5. kolovoza u Sarajevu.
Unatoč kritikama, Čović je izrazio veliku zahvalnost na usvajanju rezolucije, uvjeren da i Bošnjaci razumiju važnost poštivanja jednakopravnosti naroda kao osnove stabilnosti zemlje. Istaknuo je da “kad pričate s bilo kojim predstavnikom bošnjačke politike, svatko će vam bez izuzetka kazati da nije dobro da bošnjački narod bira Hrvate, njegove predstavnike”. Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora i Čovićev domaćin, složio se da je to “važan dokument koji potvrđuje snažnu podršku BiH u pitanju EU integracija”. Čović je također potvrdio spremnost na suradnju s Miloradom Dodikom, istaknuvši da je “onaj koga izaberu predstavnici u Republici Srpskoj – partner”. Opći izbori u BiH održat će se 4. listopada, a Čović vjeruje da će Hrvati dobiti podršku.
Osim političkih tema, razgovaralo se i o energetskoj suradnji. Jandroković je naglasio da je BiH treća država po iznosima hrvatskih investicija, s robnom razmjenom koja je prošle godine prešla četiri milijarde eura. Posebno je istaknut projekt Južne plinske interkonekcije, čiji je cilj veća sigurnost u opskrbi BiH plinom i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. Projekt, koji predviđa povezivanje BiH na plinski sustav Republike Hrvatske s LNG terminalom na Krku, ima snažnu podršku američke vlade. Hrvatska je već osigurala sredstva za dovođenje plinske veze do granice s BiH u dužini od 74 kilometra, a Čović je potvrdio da sada slijede operativni postupci na bosanskohercegovačkoj strani, s odabranim partnerom i potpisanim sporazumom. Izrazio je nadu da nadolazeći izbori neće utjecati na napredak u tom procesu, dodavši da projekt predstavlja novu dimenziju odnosa s SAD-om, budući da ta zemlja još nije investirala u BiH. Plinovod bi u Hrvatskoj trebao graditi Plinacro, a u BiH američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy, koja slovi za blisku bivšoj vladi Donalda Trumpa. U nastavku radnog posjeta, Jandroković i Čović obići će LNG Terminal Krk-Omišalj kao osnovni tranzitni dio projekta južne plinske interkonekcije.













