Hip_Urednik
Interes radnika iz Bosne i Hercegovine za odlazak u inozemstvo službenim kanalima značajno opada, uprkos primamljivim ponudama poput bruto mjesečne plaće veće od 7.000 eura za porezne savjetnike u Njemačkoj. Istovremeno, domaći poslodavci sve se više suočavaju s nedostatkom radne snage, što ih tjera na zapošljavanje stranih radnika.
Njemačka se suočava s velikim deficitom poreznih savjetnika, procjenjuje se između 14.000 i 25.000, što ovo zanimanje svrstava među deset najtraženijih na njemačkom tržištu. Međutim, podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pokazuju kontinuirani pad broja građana koji posredstvom ove institucije odlaze u Njemačku. U proteklih sedam mjeseci ove godine, putem Agencije je u Njemačkoj zaposleno svega 17 osoba, dok je u istom razdoblju prošle godine taj broj iznosio 51. Svi zaposlenici su medicinski tehničari i medicinske sestre, budući da važeći međudržavni sporazum omogućuje zapošljavanje isključivo tog profila osoblja.
Trend smanjenja posredovanja vidljiv je i kada je riječ o Sloveniji. U prvih šest mjeseci ove godine, našim državljanima izdano je 5.201 radnih dozvola, od čega 2.218 novih, dok ih je u istom razdoblju prošle godine izdano 5.996, uključujući 2.465 novih. Profil radnika koji odlaze u Sloveniju nije se mijenjao, a najtraženiji su vozači kamiona, zavarivači, zidari, armirači i građevinski radnici. Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine isključivo posreduje u zapošljavanju osoba s evidencije nezaposlenih, zbog čega nema podataka o ukupnom broju građana koji odlaze u inozemstvo izvan okvira međudržavnih sporazuma.
Radovan Pazurević, predsjednik Regionalne gospodarske komore Doboj, poziva na oprez pri interpretaciji podataka o visokim plaćama u Njemačkoj, naglašavajući da se ekonomske prilike u toj zemlji mijenjaju. Prema njegovim saznanjima od ljudi koji tamo žive, situacija je danas znatno teža nego prije deset ili petnaest godina, s obzirom na to da se Europa suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima. On ističe da pritisak odlaska radnika iz BiH nije toliko izražen kao prije četiri ili pet godina.
Unatoč smanjenom pritisku odlaska, lokalni poslodavci se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom radnika. Radnih mjesta ima, ali se ljudi jednostavno ne javljaju na oglase. Zbog toga su poslodavci sve više prisiljeni pribjegavati zapošljavanju stranih radnika, prvenstveno iz azijskih zemalja, što je postala uobičajena praksa i u Bosni i Hercegovini.
Zanimljivo je da gotovo dvije trećine njemačkih poreznih savjetnika, oko 59.000 stručnjaka, radi kao samostalni poduzetnici u vlastitim uredima. Njihova zastupljenost znatno varira od grada do grada, pa tako u Düsseldorfu ima oko 45 poreznih savjetnika na 10.000 stanovnika, dok ih u Salzgitteru ima samo dvoje.
