Hip_Urednik
Hercegovački pčelari suočavaju se s izazovima koje donose sve izraženije klimatske promjene, no ovogodišnja sezona posebno je ostavila traga. Dugotrajna suša te izostanak kiše iscrpili su prirodne izvore hrane za pčele, oslabili pčelinje zajednice i značajno utjecali na prinose meda. U takvim okolnostima pčelarima dodatnu brigu predstavlja i sve veća količina patvorenog meda na tržištu, zbog čega se domaći proizvođači sve teže nose s nelojalnom konkurencijom.
Kakva je trenutačna situacija u hercegovačkom pčelarstvu, koliko je suša utjecala na ovogodišnje prinose i s kojim se problemima pčelari najčešće susreću, razgovarali smo s inženjerom poljoprivrede Markom Bilićem, predsjednikom Udruge pčelara Županije Zapadnohercegovačke.
Suša uzela danak
Bilić je istaknuo kako je početak godine pčelarima ulijevao određenu nadu.
„Proljeće je počelo dosta povoljno, uz dobre vremenske uvjete, što je omogućilo razvoj pčelinjih zajednica i pripremu za razdoblje koje je uslijedilo. Međutim, dugotrajno bespašno razdoblje teško je pogodilo pčelinje zajednice. Vremenski uvjeti naglo su se promijenili, a primjetna je i vrlo mala razlika dnevnih temperatura između planinskih područja Hercegovine i nižih, južnijih krajeva. Posljedice nedostatka vode vidljive su i izvan pčelarstva, a to nije samo problem kod nas. O izrazito niskim vodostajima rijeka i malim količinama vode posljednjih se dana često govori i u medijima“, kazao je Bilić za Bolji Ljubuški.
Kada je riječ o proizvodnji meda, proljeće je ipak donijelo određenu količinu prinosa, osobito pčelarima koji su selili pčele na bagremove paše. Međutim, situacija s kaduljom, dračom i livadnim pašama znatno je lošija. Kod pojedinih pčelara meda uopće nema dovoljno za vrcanje.
„Do toga je došlo zbog naglog zatopljenja upravo u razdoblju kada su navedene biljne vrste trebale lučiti nektar. Pčele jednostavno nisu uspjele prikupiti dovoljne količine meda za vrcanje, osim količine potrebne samoj pčelinjoj zajednici za preživljavanje. Posebno zabrinjava situacija s vrijeskom, jednom od značajnijih medonosnih biljaka na području Hercegovine. Ako se sušno razdoblje nastavi, postoji mogućnost da vrijesak uopće ne dođe do pune faze cvatnje“, objasnio je Bilić.
Podržite domaće proizvođače
Posljedice se, upozorava, ne odnose samo na ovogodišnji prinos. Ako se ovakvi uvjeti nastave, problem bi mogao biti i s osiguravanjem dovoljne količine hrane za pčelinje zajednice tijekom zime.
„Uz problem proizvodnje, dodatno se otvara i pitanje tržišta. Meda je, nažalost, sve manje kod registriranih pčelara, dok je patvorenog meda na tržištu sve više. Cijena takvog meda često može biti jedan od prvih pokazatelja koji bude sumnju u njegovo podrijetlo i kvalitetu. Problem prodaje domaćeg hercegovačkog meda zapravo nije u količinama domaćeg meda, jer su one zanemarive u odnosu na količine patvorenog meda koje se pojavljuju na tržištu. Kao i dosad, potrošačima preporučujem da med kupuju od provjerenih i registriranih proizvođača, gdje mogu dobiti informacije o podrijetlu i proizvodnji meda. Cijena se uglavnom, kao i dosad, kreće između 25 i 30 KM po kilogramu“, istaknuo je Bilić.
Za razliku od brojnih poljoprivrednih kultura, prirodne medonosne biljke nije moguće zaštititi od posljedica suše navodnjavanjem. Upravo je to jedan od najvećih problema za pčelarstvo. Pčelinje zajednice su, nažalost, izravno izložene posljedicama suše i visokih temperatura.
Pomoć i konkretne mjere
Zbog sve težeg položaja pčelara, Udruga pčelara ŽZH tražit će pomoć i konkretne mjere od nadležnih institucija.
„Tražit ćemo od gradskih i županijskih vlasti, kao i od Ministarstva poljoprivrede Federacije Bosne i Hercegovine, pomoć i konkretne mjere za pčelarstvo, granu poljoprivrede koja posljednjih godina bilježi sve veće gubitke. Svi znamo da je ovo izuzetno važna grana jer su pčele jedan od ključnih pokretača biljne proizvodnje. Bez pčela nema dostatnog oprašivanja brojnih biljnih vrsta, a bez oprašivanja nema ni brojnih drugih biljnih proizvodnji“, zaključio je Bilić.
Antonela Marinović Musa / Bolji Ljubuški
Stjepan Herceg
