Miro Martinović: Široki Brijeg je s 30 tisuća žite­lja, gotovo 2,8 mili­jardi KM pri­hoda fenomen u FBiH

Široki Bri­jeg je grad od oko 30 tisuća sta­nov­nika, ali gos­po­dar­ski poka­za­te­lji već odavno nadi­laze ono što bi se oče­ki­valo od grada te veli­čine.

Piše: Miro Martinović, predsjednik Udruge poslodavaca Široki Brijeg | Večernji list

Kada se uspo­rede podaci o razvi­je­nosti, pri­ho­dima podu­zeća, izvozu, zapos­le­nosti i ukup­nom pro­metu, dobiva se pri­lično jasna slika: Široki Bri­jeg danas je jedno od naj­s­naž­ni­jih gos­po­dar­skih sre­di­šta Fede­ra­cije Bosne i Her­ce­go­vine. To nije stvar dojma ni lokal­nog patri­otizma.

To poka­zuju služ­beni podaci Fede­ral­nog zavoda za pro­gra­mi­ra­nje razvoja, Finan­cij­sko-infor­ma­tičke agen­cije i Porezne uprave Fede­ra­cije BiH.

Posebno važ­nim sma­tram činje­nicu da iza tih rezul­tata ne stoji jedan veliki gos­po­dar­ski sus­tav ili jedan domi­nan­tan pos­lo­da­vac.

Iza njih stoje sto­tine podu­zet­nika i kom­pa­nija, veli­kih, sred­njih i malih, koje su tije­kom deset­ljeća stva­rale izra­zito podu­zet­ničku sre­dinu.

Indeks razvi­je­nosti

Možda naj­bo­lju ukupnu sliku polo­žaja Širo­kog Bri­jega daje indeks razvi­je­nosti jedi­nica lokalne samo­uprave u Fede­ra­ciji BiH. Prema služ­be­nim poda­cima za 2025. godinu, Široki Bri­jeg zauzima 8. mjesto među svim gra­do­vima i opći­nama u Fede­ra­ciji BiH. Ispred Širo­kog Bri­jega nalazi se sedam jedi­nica lokalne samo­uprave sa sara­jev­skog podru­čja. Široki Bri­jeg je, dakle, naj­bo­lje ran­gi­rana lokalna zajed­nica u FBiH izvan sara­jev­skog podru­čja, a u samo godinu dana napre­do­vao je za tri mjesta.

Taj poda­tak posebno je važan zato što indeks razvi­je­nosti nije rezul­tat jed­nog veli­kog izvoz­nika ili jed­nog dobrog pos­lov­nog poka­za­te­lja. U nje­gov izra­čun ulaze zapos­le­nost, pri­hodi od poreza na doho­dak, kre­ta­nje sta­nov­niš­tva, dobna struk­tura i obra­zo­va­nje radne snage. Dru­gim rije­čima, riječ je o poka­za­te­lju ukupne gos­po­dar­ske i druš­tvene razvi­je­nosti. Koliko je širo­ko­bri­je­ško gos­po­dar­stvo snažno, poka­zuje i poda­tak Finan­cij­sko-infor­ma­tičke agen­cije za 2025. godinu.

Prema FIA-inu Pre­gledu pos­lo­va­nja gos­po­dar­skih dru­štava u Fede­ra­ciji BiH 2025., 539 gos­po­dar­skih dru­štava sa sje­di­štem u Širo­kom Bri­jegu ostva­rilo je ukupno 2,777 mili­jardi KM pri­hoda. Još je zna­čaj­niji rezul­tat pos­lo­va­nja.

Druš­tva koja su pos­lo­vala pozi­tivno ostva­rila su ukupno 236,8 mili­juna KM dobiti, dok je nakon ura­ču­na­va­nja gubi­taka neto rezul­tat gos­po­dar­stva Širo­kog Bri­jega izno­sio pri­bližno 226,6 mili­juna KM. Za grad od 30.000 sta­nov­nika to su brojke koje dovoljno govore same za sebe. Na razini cijele Fede­ra­cije gos­po­dar­ska druš­tva ostva­rila su oko 79,26 mili­jardi KM pri­hoda i 4,9 mili­jardi KM rezul­tata pos­lo­va­nja.

To znači da kom­pa­nije sa sje­di­štem u Širo­kom Bri­jegu stva­raju oko 3,5 posto ukup­nih pri­hoda i čak 4,6 posto ukup­nog rezul­tata pos­lo­va­nja gos­po­dar­stva Fede­ra­cije BiH, premda u Širo­kom Bri­jegu živi tek oko 1,36 posto sta­nov­niš­tva Fede­ra­cije. Ako pos­toji podru­čje na kojem gos­po­dar­ska snaga Širo­kog Bri­jega posebno dolazi do izra­žaja, onda je to vanj­ska trgo­vina.

Široki Bri­jeg je tije­kom 2025. ostva­rio 724,6 mili­juna KM izvoza i 1,25 mili­jardi KM uvoza, odnosno ukupno gotovo 1,98 mili­jardi KM vanj­sko­tr­go­vin­ske raz­mjene. Ali ponovno je odnos prema broju sta­nov­nika ono što ovaj rezul­tat čini iznim­nim. Na sva­kog sta­nov­nika Širo­kog Bri­jega dolazi gotovo 68 tisuća KM vanj­sko­tr­go­vin­ske raz­mjene, čime je Široki Bri­jeg prvi u cije­loj Fede­ra­ciji BiH po ukup­noj vanj­sko­tr­go­vin­skoj raz­mjeni po sta­nov­niku. Još jed­nos­tav­nije: u Širo­kom Bri­jegu živi oko 1,36 posto sta­nov­niš­tva FBiH, a iz grada dolazi čak 6,47 posto ukup­nog izvoza Fede­ra­cije BiH.

To je poda­tak koji vrlo dobro opi­suje karak­ter našeg gos­po­dar­stva. Trži­šte širo­ko­bri­je­ških kom­pa­nija odavno nisu samo Široki Bri­jeg, Her­ce­go­vina ili Bosna i Her­ce­go­vina. Brojne domaće kom­pa­nije razvile su pos­lo­va­nje koje je regi­onalno i među­na­rodno. Aktu­alni podaci Porezne uprave FBiH poka­zuju kako se snažna gos­po­dar­ska aktiv­nost nas­tav­lja i u 2026. godini. U prvih šest mje­seci ove godine na podru­čju Širo­kog Bri­jega preko fiskal­nih ure­đaja evi­den­ti­rano je više od 1,11 mili­jardi KM pro­meta.

U istom raz­dob­lju 2025. evi­den­ti­rane su pri­bližno 1,04 mili­jarde KM, što znači da je pro­met u godinu dana dodatno poras­tao za 7,52 posto. Po apso­lut­nom iznosu fiskal­nog pro­meta Široki Bri­jeg nalazi se na 8. mjestu u Fede­ra­ciji BiH. To je poda­tak koji treba sta­viti u kon­tekst: govo­rimo o gradu s pri­bližno 30 tisuća sta­nov­nika, koji se po koli­čini evi­den­ti­ra­nog pro­meta nalazi u druš­tvu naj­ve­ćih gos­po­dar­skih sre­di­šta Fede­ra­cije. I trend je i dalje pozi­ti­van. Samo u lip­nju 2026. evi­den­ti­rano je oko 207,5 mili­juna KM fiskal­nog pro­meta, nasu­prot pri­bližno 173 mili­juna KM u lip­nju pret­hodne godine – rast od oko 20 posto u odnosu na isti mje­sec 2025.

Radna mjesta

Iza svih tih mili­jardi ipak su naj­važ­niji ljudi. Široki Bri­jeg, prema pos­ljed­njim služ­be­nim poda­cima Porezne uprave FBiH, ima 9187 zapos­le­nih, što je za gotovo 200 rad­nih mjesta više nego godinu prije. Na podru­čju grada evi­den­ti­rano je i 2229 pos­lov­nih subje­kata, odnosno oko 76 na sva­kih tisuću sta­nov­nika. Upravo tu vidim jednu od naj­ve­ćih vri­jed­nosti širo­ko­bri­je­škog gos­po­dar­skog modela.

Naše gos­po­dar­stvo je raz­gra­nato. Imamo kom­pa­nije koje su izrasle u velike regi­onalne sus­tave, ali isto­dobno imamo sna­žan sloj sred­njih i malih podu­zeća, obrt­nika i obi­telj­skih pos­lova. Podu­zet­niš­tvo ovdje nije nešto što je nas­talo pos­ljed­njih neko­liko godina. Ono je dio iden­ti­teta Širo­kog Bri­jega. Kao pred­sjed­nik Udruge pos­lo­da­vaca Široki Bri­jeg, ove podatke prije svega doživ­lja­vam kao pot­vrdu ogrom­nog rada gene­ra­cija širo­ko­bri­je­ških gos­po­dar­stve­nika i nji­ho­vih zapos­le­nika.

Grad od 30 tisuća sta­nov­nika, čije kom­pa­nije ostva­ruju gotovo 2,8 mili­jardi KM pri­hoda, koji je prvi u Fede­ra­ciji po vanj­sko­tr­go­vin­skoj aktiv­nosti po sta­nov­niku i koji je po ukup­nom indeksu razvi­je­nosti odmah iza sara­jev­skog podru­čja, ima raz­loga biti pono­san na ono što je stvo­reno. Ali dobre brojke ne bi smjele biti raz­log za samo­za­do­volj­stvo.

Napro­tiv, tre­bale bi biti argu­ment da Široki Bri­jeg zas­lu­žuje infras­truk­turu i uvjete pri­mje­rene svo­joj stvar­noj gos­po­dar­skoj važ­nosti. Pred nama su pita­nja kva­li­tet­nije pro­metne pove­za­nosti, dos­tup­nosti kva­li­fi­ci­rane radne snage, admi­nis­tra­tiv­nog ras­te­re­će­nja gos­po­dar­stva i sma­nje­nja opte­re­će­nja rada. Moramo stva­rati uvjete u kojima će pos­to­jeće kom­pa­nije nas­ta­viti inves­ti­rati i rasti, u kojima će nas­ta­jati novi podu­zet­nici i, možda naj­važ­nije, u kojima će mladi ljudi svoju buduć­nost moći gra­diti upravo u Širo­kom Bri­jegu.

Jer kada se svi ovi podaci stave na jedno mjesto, zaklju­čak je pri­lično jed­nos­ta­van: Široki Bri­jeg jest mali po broju sta­nov­nika, ali po gos­po­dar­skoj snazi već odavno pri­pada među velike.

Vrisak.info