Hip_Urednik
Bosna i Hercegovina privodi kraju sveobuhvatni projekt LiDAR mapiranja svoje teritorije, koji bi institucijama prvi put trebao omogućiti da na jedinstvenoj, visokopreciznoj trodimenzionalnoj podlozi planiraju gradnju cesta, prate klizišta i poplavne rizike, evidentiraju bespravnu gradnju, upravljaju šumama i poljoprivrednim zemljištem, ali i unaprijede sigurnost zračnog prometa. Projekt, vrijedan oko 1,8 milijuna eura i financiran od strane Europske unije, sada je u posljednjoj fazi obrade, korekcije i kontrole kvalitete ogromne količine prikupljenih prostornih podataka, s krajnjim ugovorenim rokom za završetak svih aktivnosti 22. rujna ove godine.
LiDAR, skraćenica od Light Detection and Ranging, tehnologija je koja omogućuje izuzetno precizno snimanje terena iz zraka i stvaranje trodimenzionalnog prikaza prostora. Rezultat nisu samo klasične karte, već opsežni skupovi prostornih točaka iz kojih se izrađuju digitalni model terena koji prikazuje reljef i digitalni model površine koji obuhvaća i objekte. Ovi podaci mogu se integrirati u geografske informacijske sustave (GIS) i služiti kao precizna osnova za gotovo sve aktivnosti koje ovise o poznavanju lokacije, visine i međusobnog odnosa objekata u prostoru.
To znači da će ista baza podataka biti od neprocjenjive pomoći urbanistima pri određivanju mogućnosti gradnje, civilnoj zaštiti pri procjeni područja ugroženih klizištima i poplavama, šumarskom sektoru pri praćenju šuma, poljoprivredi pri upravljanju zemljištem, geodetskim institucijama u premjeru i katastru, te projektantima u planiranju cesta i druge infrastrukture. Iz Delegacije Europske unije u BiH ističu kako će veća dostupnost kvalitetnih prostornih podataka omogućiti donošenje kvalitetnijih odluka i politika u prostornom planiranju, prevenciji katastrofa, zaštiti okoliša i planiranju kapitalnih projekata, čime će se BiH približiti standardima EU i ojačati kapacitete za buduću provedbu europskog zakonodavstva.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje koordinira projekt, potvrdilo je da je snimanje završeno na svih 44 planiranih blokova. Prikupljeni geoprostorni podaci već su dostavljeni trima krajnjim korisnicima projekta: Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU), Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIPP) i Odjeljenju za javni registar Brčko distrikta BiH. Trenutno se sukcesivno provode obrada i usklađivanje novih podataka s postojećim prostornim bazama, kontrola kvalitete te njihova konačna verifikacija i prihvaćanje, pri čemu se posao odvija neposredno između izvođača i pojedinačnih krajnjih korisnika i nije u istoj fazi u svakoj instituciji.
Iako je najveći dio posla prema ranijim planovima trebao biti završen tijekom 2025. godine, realizacija je produžena. Glavni razlozi bili su nepovoljni vremenski uvjeti koji su otežavali snimanje iz zraka, ali i potreba za dodatnim vremenom za obradu, usklađivanje i kontrolu podataka. Osnovno snimanje je završeno do kraja prošle godine, no početkom 2026. bilo je potrebno ponoviti pojedina snimanja kako bi se postigao zahtijevani kvalitet. Delegacija EU je potom, na zahtjev izvođača, rok produžila do 22. rujna. Ugovor za realizaciju projekta potpisan je u travnju 2023. godine i prvobitno je bio planiran na 18 mjeseci, a posao je povjeren poljskoj kompaniji MGGP Aero u konzorciju s kompanijom MGGP SA.
Na području Federacije BiH snimanjem je obuhvaćeno približno 90 posto teritorije, dok preostalih deset posto nije ponovo snimano jer FGU već raspolaže LiDAR podacima prikupljenim nakon katastrofalnih poplava 2014. godine, čime je izbjegnuto dupliranje posla. Jedan od izazova tijekom projekta bilo je snimanje uz državnu granicu, što je zahtijevalo pribavljanje dozvola za prelete u zračnom prostoru susjednih država. FGU je već primila izvorni i klasificirani oblak točaka, digitalne modele terena i površine, metapodatke te izvještaje o točnosti. Podaci su pregledani, a izvođač trenutno radi korekcije manjeg dijela isporuka prema primjedbama stručnog tima, pri čemu dosadašnje kontrole potvrđuju da isporuke ispunjavaju tehničke zahtjeve gustine od pet točaka po kvadratnom metru u ruralnim i deset u urbanim područjima.
U Republici Srpskoj također je završeno snimanje cjelokupne teritorije predviđene projektom. Preostale aktivnosti odnose se na korekcije i usuglašavanje dijela već prikupljenih podataka u koordinatnim sustavima ETRS i MGI. Izvođač je isporučio predviđene proizvode u ETRS sustavu, dok se očekuje potpuna isporuka u MGI sustavu, kao i ispravljene verzije pojedinih blokova za koje su utvrđene korekcije. RUGIPP je osigurao potrebni softver i informatičku opremu te obučio zaposlene za kontrolu i obradu podataka. Za Brčko distrikt, podaci su već dostavljeni Odjeljenju za javni registar, a RUGIPP će izvršiti kontrolu kvalitete. Podaci za sve tri entitetske i distriktne jedinice izrađuju se po metodologiji koja osigurava njihovu tehničku kompatibilnost i povezivanje preko administrativnih granica, što je ključno za projekte i analize koje prelaze te granice.
Potencijalna praktična vrijednost ovih podataka iznimno je velika, što se vidi na primjeru Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA). Iako BHANSA nije jedan od tri krajnja korisnika kojima se podaci predaju na kontrolu i prihvaćanje, očekuje da bi joj mogli biti dostupni tijekom 2027. godine. BHANSA planira koristiti podatke za procjenu utjecaja terena i prepreka u zaštićenim zonama procedura letenja na međunarodnim aerodromima, izradu i ažuriranje zrakoplovnih karata, procedura letenja i baza prepreka te za sigurnosne analize. Veća preciznost podataka može omogućiti niže operativne minimume za slijetanje, smanjujući potrebu za velikim sigurnosnim dodacima zbog nesigurnosti podataka, što bi značilo veću dostupnost aerodroma pri slabijoj vidljivosti i niskoj naoblaci, te manje preusmjeravanja i otkazivanja letova. Precizniji podaci mogu također pomoći optimizaciji procedura i ruta, skraćujući putanje aviona i smanjujući potrošnju goriva i emisije.
Jedno od još otvorenih pitanja jeste kada će svi ti podaci postati dostupni institucijama, kompanijama, istraživačima i građanima, te pod kojim uvjetima. Ministarstvo civilnih poslova navodi da će tek nakon završetka projekta i prihvaćanja posljednjeg bloka, planiranog do 22. rujna, početi aktivnosti na kadrovskim i tehničkim rješenjima za uspostavljanje najavljene e-usluge. O režimu korištenja neće, međutim, odlučivati Ministarstvo, nego tri krajnja korisnika projekta u skladu sa svojim zakonima i pravilima. Ministarstvo podržava besplatnu dostupnost u mjeri u kojoj je to moguće, ali to ne znači da će svi proizvodi automatski biti besplatni za svakog korisnika. FGU planira da
