Hip_Urednik
Ratko Mladić, bivši zapovjednik Glavnog stožera Vojske Republike Srpske (VRS) i jedna od ključnih figura rata u Bosni i Hercegovini, preminuo je 27. kolovoza 2026. godine u Haagu u 84. godini, služeći doživotnu kaznu zatvora. Mladić je pravomoćno osuđen za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tijekom rata od 1992. do 1995. godine. Njegovom smrću formalno je okončan jedan od najznačajnijih pravosudnih procesa u povijesti međunarodnog kaznenog prava, iako rasprave o nasljeđu rata i odgovornosti i dalje duboko dijele društvo u BiH i regiji.
Mladić je prvostupanjskom presudom, potvrđenom u žalbenom postupku 2021. godine, proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon, istrebljivanje, ubojstvo, deportaciju, prisilno premještanje, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce. Istodobno je oslobođen optužbe za genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini 1992. godine.
Prije rata u BiH, Mladić je bio časnik Jugoslavenske narodne armije (JNA), zapovijedajući 9. korpusom JNA u Kninu 1991. godine, gdje je sudjelovao u srpskim ratnim operacijama u Hrvatskoj. Njegovo djelovanje u Hrvatskoj kasnije je bilo predmet istraga i interesa hrvatskih vlasti koje su pomagale Tužiteljstvu MKSJ-a. U svibnju 1992. godine imenovan je zapovjednikom Glavnog stožera VRS-a, poziciju koju je zadržao tijekom cijelog rata.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Den Haagu, osnovan u svibnju 1993. godine, podigao je prvu optužnicu protiv Mladića 24. srpnja 1995. godine, tereteći ga za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Druga optužnica, podnesena u studenom 1995., odnosila se na zločine počinjene tijekom zauzimanja Srebrenice.
Nakon rata, Mladić je gotovo 16 godina proveo u bijegu, skrivajući se na različitim lokacijama u Srbiji. Njegovo izbjegavanje uhićenja i izručenja MKSJ-u godinama je bilo izvor značajnog međunarodnog pritiska na vlasti u Srbiji. Uhićen je 26. svibnja 2011. godine u selu Lazarevo, blizu Zrenjanina, gdje je koristio lažni identitet Milorad Komadić. Nakon sudskog postupka u Srbiji, izručen je MKSJ-u i prebačen u pritvorsku jedinicu Ujedinjenih naroda u Haagu 31. svibnja 2011. godine.
Prvostupanjski postupak vodio se pred MKSJ-om, a Raspravno vijeće, kojim je predsjedao nizozemski sudac Alphons Orie, proglasilo ga je krivim 22. studenoga 2017. godine i osudilo na doživotni zatvor. Žalbeni postupak proveden je pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove (MMKS), pravnim sljednikom MKSJ-a. Žalbeno vijeće, pod predsjedanjem zambijske sutkinje Prisce Matimbe Nyambe, potvrdilo je kaznu doživotnog zatvora 8. lipnja 2021. godine, odbivši žalbu obrane i potvrdio odluku o oslobađanju od optužbi za genocid u šest općina u BiH 1992. godine. Dvoje sudaca izdvojilo je mišljenje u vezi s odbijanjem žalbe Tužiteljstva, dok je jedna sutkinja izdvojila mišljenje u dijelu koji se odnosio na kaznu.
Njegova smrt, iako zatvara pravno poglavlje, ne rješava duboke podjele u regiji. Reakcije na Mladićevu smrt, posebno u javnosti Republike Srpske i Srbije, pokazuju da njegova uloga i nasljeđe, nažalost, i dalje imaju značajan utjecaj na sadašnjost Bosne i Hercegovine.
