Hip_Urednik
Regionalna konferencija posvećena budućnosti europskih politika i financijske perspektive Europske unije za razdoblje 2028. – 2034. održana je u utorak na kampusu Sveučilišta u Mostaru. Događaj je okupio stručnjake i dužnosnike kako bi raspravljali o nadolazećim financijskim instrumentima i politikama EU-a, s posebnim naglaskom na njihov izravan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu i njen put ka europskim integracijama.
Ivan Jurić, ravnatelj Ureda za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke, istaknuo je vitalnu važnost pravodobnog otvaranja dijaloga o proračunu Europske komisije za sljedeće financijsko razdoblje, posebno u kontekstu političkih blokada koje usporavaju europske integracije BiH. Naglasio je priliku za ugradnju lokalnih prioriteta i potreba u europski okvir, poručivši kako je ključno razumjeti buduće trendove i ulogu država pristupnica, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Konferencija je pružila priliku za dobivanje smjernica o transformaciji europskih fondova izravno od europskih zastupnika.
Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, naglasila je uspješnu prekograničnu i bilateralnu suradnju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Istaknula je kako su partneri iz dviju zemalja realizirali 117 prekograničnih projekata vrijednih gotovo 130 milijuna eura. Dodatno, Vlada RH je od 2021. godine kroz vlastiti program potpore implementirala 370 projekata u vrijednosti od 15 milijuna eura. Mikuš Žigman je naglasila da se “Europa ne događa samo u Bruxellesu, već u našim gradovima i općinama”, te da je cilj svih programa osigurati kvalitetniji život građana, bolju infrastrukturu, radna mjesta i uvjete za ostanak mladih. Posebno je istaknula važnost ravnopravnog sudjelovanja Hrvata, kao konstitutivnog naroda u BiH, u kreiranju i provedbi europskih politika i projekata.
Karlo Ressler, hrvatski eurozastupnik i izvjestitelj za nove nacionalne i regionalne partnerske planove, poručio je da je ključni zadatak Republike Hrvatske prenijeti svoje iskustvo u upravljanju EU fondovima kako bi se Bosni i Hercegovini pomoglo u korištenju sredstava i izbjegavanju početničkih pogrešaka. Objasnio je da se logika financiranja EU-a mijenja, prelazeći s klasične pretpristupne pomoći na pripremu država kandidatkinja da postanu sposobne i funkcionalne. U tom kontekstu, naglasio je da će se europska sredstva, kako za države članice tako i za kandidatkinje, ubuduće izravno vezati uz konkretne rezultate i reforme koje države uspiju provesti, što će se izravno reflektirati na kvalitetu života građana. Ressler je također istaknuo da, unatoč vanjskoj granici, područje dviju država u akademskom, prometnom, energetskom i gospodarskom smislu čini jedinstven razvojni prostor.
Konferenciju je organiziralo Sveučilište u Mostaru u suradnji sa Sveučilištem Sjever iz Republike Hrvatske, a održana je u sklopu projekta „KNOW-HOW EU: Modernizacija obrazovanja i strateško partnerstvo za upravljanje EU fondovima u BiH“, koji financira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
