Hip_Urednik
Bosna i Hercegovina je 2026. godine proživjela jedno od najdugotrajnijih razdoblja izuzetno visokih temperatura zraka otkako postoje instrumentalna mjerenja, s Mostarom koji je zabilježio nevjerojatnu prosječnu maksimalnu temperaturu od 39.5 °C u kolovozu. Ova alarmantna brojka, znatno viša od prosječnih 33 °C za kolovoz, ističe se u analizi poznatog meteorologa Nedima Sladića, koji je detaljno obradio klimatske i društvene posljedice ekstremnog ljeta.
Prema analizi Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine, Mostar i Bihać su zabilježili svoje najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, dok je Sarajevo iskusilo svoje treće najtoplije. Glavni grad je, unatoč povremenim pljuskovima, zabilježio tek polovicu prosječne mjesečne količine padavina, što je količina tipična za južnu Hercegovinu tijekom ljeta.
Ovakvo produljeno razdoblje iznadprosječno visokih temperatura na području mediteranske regije odgovara srednjem scenariju rasta koncentracija stakleničkih plinova (RCP4.5), ukazujući na svijet topliji za 3 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Sladić povlači paralelu s ljetom 2003. godine, koje je do prije samo četvrt stoljeća bilo najtoplije europsko ljeto od 1540. godine.
Posljedice ekstremnog ljeta osjećaju se u svim aspektima života, od zdravstvenih problema do značajnih utjecaja na poljoprivredu, šumarstvo i ekonomiju. Bosnu i Hercegovinu su pogodili i brojni požari, ne samo u Hercegovini već i širom Bosne, pri čemu su se neki približavali gradovima i kućnim pragovima u mjestima gdje su najmanje očekivani, uz istovremenu snažnu sušu.
Učestalost ovakvih ekstremnih ljeta postaje sve veća; u posljednjih sedam godina čak je pet ljeta svrstano među deset najtoplijih od početka mjerenja. Vjerojatnoća ljeta poput ovog iz 2026. godine sada je veća za 55% u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što prijašnja klima nije dopuštala.
Suočen s ovim izazovima, Nedim Sladić poziva na hitno preispitivanje napora uloženih u stvaranje otpornije infrastrukture, zaštitu prirodnih resursa, očuvanje višestoljetnih šumskih prostranstava, podršku poljoprivrednicima i vatrogascima, te zaštitu rijeka i svega što oblikuje i krasi Bosnu i Hercegovinu. Upozorava da ne želi pisati idući tekst o bujičnim ili, ne daj Bože, poplavama širih razmjera koje bi mogle pogoditi zemlju.
