Hip_Urednik
Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru podnijelo je otvorenu žalbu Vijeću za tisak i online medije u BiH, optužujući Muftijstvo mostarsko za grubu vizualnu manipulaciju i dezinformiranje. Kazalište tvrdi da Muftijstvo na svojoj službenoj web-stranici objavljuje fotomontaže koje povezuju gradilište HNK-a s fotografijama ljudskih kostiju i tvrdnjama o “nelegalnoj gradnji”, iako pronađeni posmrtni ostaci nemaju nikakve veze s česticom HNK-a, a sama zgrada se gradi na temelju važećih i pravomoćnih dozvola.
HNK Mostar je posebno konsterniran načinom na koji se fotografije mrtvačkih kostiju i lubanje koriste kao grafičko sredstvo u javnoj polemici. Fotomontaže, koje uključuju stvarne fotografije gradilišta HNK-a, vreće s izlomljenim kostima i lubanjom, te iskopanu jamu uz poruku „NELEGALNO KAZALIŠTE NA LAKIŠIĆA HAREMU U MOSTARU“ s grafičkim elementima koji imitiraju krv, stvaraju dojam da su posmrtni ostaci pronađeni upravo na gradilištu kazališta. HNK izričito navodi da prikazana jama, kosti i lubanja nemaju nikakvu prostornu ni činjeničnu vezu s njihovim građevinskim zemljištem.
Zabrinjavajuće je, ističe HNK, što sama web-stranica Muftijstva mostarskog u svojim ranijim i najnovijim objavama navodi stvarne okolnosti pronalaska posmrtnih ostataka. Prema Muftijstvu, skeletni ostaci pronađeni su tijekom radova na gradskim kolektorima 2017. godine i na pristupnoj cesti 2021. godine, što potvrđuje da nisu otkriveni tijekom izgradnje zgrade HNK Mostar. Unatoč tome, Muftijstvo grafički umeće iste fotografije posmrtnih ostataka uz gradilište HNK-a bez jasne oznake mjesta i okolnosti njihova pronalaska, prenoseći čitatelju bitno drugačiju poruku od činjenica koje samo navodi.
Kazalište također naglašava da je na predmetnoj građevinskoj čestici prije zgrade HNK-a bila izgrađena velika Robna kuća HIT (1970-ih), a prije toga željeznička pruga i kolodvor (1884. godine), što praktično isključuje mogućnost pronalaska neekshumiranih ostataka groblja. Dodatno, na pronađenim posmrtnim ostacima nikada nije provedena forenzička analiza niti je službeno utvrđeno o koliko je skeleta riječ, iz kojeg su razdoblja ili kome su pripadali.
Tvrdnja “NELEGALNO KAZALIŠTE” na fotomontažama je, prema HNK Mostar, notorna laž. Kazalište raspolaže važećim i pravomoćnim odobrenjem za građenje od Grada Mostara. Županijsko tužiteljstvo HNŽ donijelo je 30. ožujka 2023. Naredbu o neprovođenju istrage, a Općinski i Županijski sud u Mostaru odbili su zahtjeve vezane uz obustavu aktualne gradnje. HNK Mostar ističe da Muftijstvo ima pravo izražavati sumnju u legalnost gradnje, ali ne i iznositi činjeničnu neistinu kao pravomoćno utvrđenu.
HNK Mostar traži od Vijeća za tisak i online medije u BiH da razmotri žalbu, ocijeni krivonavodeći karakter fotomontaža te pozove Muftijstvo mostarsko da prestane koristiti i distribuirati sporne fotomontaže, ukloni ih ili jasno ispravi. Također, traži preporuku za jasno navođenje stvarnog izvora, mjesta i okolnosti pronalaska uz svaku fotografiju posmrtnih ostataka, te da se kvalifikacija “nelegalno kazalište” jasno navede kao nedokazana sumnja, a ne kao činjenica.
Kazalište ne osporava pravo Muftijstva da zastupa svoje vjerske, povijesne i pravne interese, ali smatra da nijedna polemika ne opravdava javno iznošenje kategoričkih tvrdnji o nelegalnosti kada postoje važeće dozvole, niti kreiranje vizualnog prikaza koji proizvodi lažnu vezu između gradilišta i posmrtnih ostataka pronađenih drugdje. Ova praksa, zaključuje HNK Mostar, prelazi granicu legitimnog zastupanja interesa i postaje manipulativno informiranje, odnosno dezinformiranje, otvarajući pitanja govora mržnje, zaštite ljudskog dostojanstva i međuvjerske tolerancije.
