Hip_Urednik
Kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović najavila je da će, bude li izabrana, među prvim aktivnostima biti ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru te vraćanje ravnoteže u diplomatsko-konzularnoj mreži.
Darijana Filipović, kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH (HDZ BiH/HNS), dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, o svojim političkim planovima govorila je gostujući u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne.
Govoreći o potezima koje bi poduzela ako bude izabrana, Filipović je najavila ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru te promjene u diplomatsko-konzularnoj mreži.
Kada dođem na mjesto hrvatske članice Predsjedništva, jedna od prvih aktivnosti je vratiti ravnotežu u diplomatsko-konzularnu mrežu.
Na pitanje podrazumijeva li to imenovanje novih i opoziv starih veleposlanika iz hrvatske kvote, odgovorila je potvrdno. Najavila je i ponovno otvaranje Ureda u Mostaru “jer tu i pripada”.
Posjet SAD-u i budućnost OHR-a
Filipović se osvrnula i na nedavni posjet Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je zajedno s ministrom pravde BiH Davorom Bunozom održala sastanke u State Departmentu i Bijeloj kući s dužnosnicima zaduženima za jugoistok Europe.
Navela je kako je cilj razgovora bio američkoj administraciji predstaviti problem preglasavanja Hrvata u BiH, a razgovaralo se i o djelovanju OHR-a te potrebi da domaći političari preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom.
Susreti u Sjedinjenim Američkim Državama bili su susreti u kojima gradite odnose i bili su jako dobri i zadovoljavajući. Kad dužnosnicima u SAD-u postavite pitanje je li demokratski da jedan narod bira drugome predstavnike, ako je odgovor da nije, onda smo se razumjeli. Ono što nama svima treba je više domaćeg dogovora i odgovornosti, a onda i da domaća politika pokaže da zapravo Ured visokog predstavnika ovdje više nije ni potreban.
Izborni zakon i političko predstavljanje
Govoreći o novom izbornom ciklusu i uvođenju novih izbornih tehnologija, Filipović je kazala kako podržava transparentnost procesa, ali smatra problematičnim ozračje u kojem se propitivanje djelovanja Središnjeg izbornog povjerenstva odmah tumači kao protivljenje novim tehnologijama.
Kao ključni problem izdvojila je mogućnost da birači drugog naroda biraju hrvatske političke predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.
Ono što govorimo otkad imamo nelegitimne predstavnike, jest da se događa da jedan brojniji narod može drugom, manje brojnom narodu izabrati predstavnike. Kroz izmjenu Izbornog zakona želimo eliminirati te mogućnosti kako bi hrvatski narod bio posve ravnopravan. Rasprave o preustroju Federacije, o novim ili teritorijalnim izbornim jedinicama moraju biti nešto što je dopušteno svima, a ad hoc izborne jedinice bi riješile ove probleme.
Dodala je kako to, prema njezinim riječima, ne spori ni Europski sud za ljudska prava te da bi se, uvažavajući strukturu BiH, pitanje političkog predstavljanja Hrvata najjednostavnije riješilo izmjenama Izbornog zakona BiH.
Državna imovina i centralizacija
Filipović je govorila i o pitanju državne imovine, upozoravajući na posljedice koje nerješavanje tog pitanja može imati za razvojne projekte. Kao primjere navela je Južnu plinsku interkonekciju i koridor Vc.
Posebno je upozorila na mogućnost da se pitanje državne imovine koristi za političku centralizaciju Bosne i Hercegovine.
Državna imovina sigurno je jedno od pitanja koje je postalo aktualno, no posebno je problematično što se to pokušava staviti u korist političkim procesima centralizacije. Svaki model koji podrazumijeva da se iz jednog centra odlučuje o svakom razvojnom projektu bi smanjio mogućnost općinama i gradovima da sami odlučuju o vlastitom razvoju. Zato sam protiv takve vrste centralizacije. Državna imovina treba biti resurs razvoja cijele BiH, a nikako ne smije postati alat za centralizaciju.
Filipović: Vratit ću Ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostar
11. rujna 2026.
Kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović najavila je da će, bude li izabrana, među prvim aktivnostima biti ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru te vraćanje ravnoteže u diplomatsko-konzularnoj mreži.
Darijana Filipović, kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH (HDZ BiH/HNS), dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, o svojim političkim planovima govorila je gostujući u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne.
Govoreći o potezima koje bi poduzela ako bude izabrana, Filipović je najavila ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru te promjene u diplomatsko-konzularnoj mreži.
Kada dođem na mjesto hrvatske članice Predsjedništva, jedna od prvih aktivnosti je vratiti ravnotežu u diplomatsko-konzularnu mrežu.
Na pitanje podrazumijeva li to imenovanje novih i opoziv starih veleposlanika iz hrvatske kvote, odgovorila je potvrdno. Najavila je i ponovno otvaranje Ureda u Mostaru “jer tu i pripada”.
Posjet SAD-u i budućnost OHR-a
Filipović se osvrnula i na nedavni posjet Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je zajedno s ministrom pravde BiH Davorom Bunozom održala sastanke u State Departmentu i Bijeloj kući s dužnosnicima zaduženima za jugoistok Europe.
Navela je kako je cilj razgovora bio američkoj administraciji predstaviti problem preglasavanja Hrvata u BiH, a razgovaralo se i o djelovanju OHR-a te potrebi da domaći političari preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom.
Susreti u Sjedinjenim Američkim Državama bili su susreti u kojima gradite odnose i bili su jako dobri i zadovoljavajući. Kad dužnosnicima u SAD-u postavite pitanje je li demokratski da jedan narod bira drugome predstavnike, ako je odgovor da nije, onda smo se razumjeli. Ono što nama svima treba je više domaćeg dogovora i odgovornosti, a onda i da domaća politika pokaže da zapravo Ured visokog predstavnika ovdje više nije ni potreban.
Izborni zakon i političko predstavljanje
Govoreći o novom izbornom ciklusu i uvođenju novih izbornih tehnologija, Filipović je kazala kako podržava transparentnost procesa, ali smatra problematičnim ozračje u kojem se propitivanje djelovanja Središnjeg izbornog povjerenstva odmah tumači kao protivljenje novim tehnologijama.
Kao ključni problem izdvojila je mogućnost da birači drugog naroda biraju hrvatske političke predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.
Ono što govorimo otkad imamo nelegitimne predstavnike, jest da se događa da jedan brojniji narod može drugom, manje brojnom narodu izabrati predstavnike. Kroz izmjenu Izbornog zakona želimo eliminirati te mogućnosti kako bi hrvatski narod bio posve ravnopravan. Rasprave o preustroju Federacije, o novim ili teritorijalnim izbornim jedinicama moraju biti nešto što je dopušteno svima, a ad hoc izborne jedinice bi riješile ove probleme.
Dodala je kako to, prema njezinim riječima, ne spori ni Europski sud za ljudska prava te da bi se, uvažavajući strukturu BiH, pitanje političkog predstavljanja Hrvata najjednostavnije riješilo izmjenama Izbornog zakona BiH.
Državna imovina i centralizacija
Filipović je govorila i o pitanju državne imovine, upozoravajući na posljedice koje nerješavanje tog pitanja može imati za razvojne projekte. Kao primjere navela je Južnu plinsku interkonekciju i koridor Vc.
Posebno je upozorila na mogućnost da se pitanje državne imovine koristi za političku centralizaciju Bosne i Hercegovine.
Državna imovina sigurno je jedno od pitanja koje je postalo aktualno, no posebno je problematično što se to pokušava staviti u korist političkim procesima centralizacije. Svaki model koji podrazumijeva da se iz jednog centra odlučuje o svakom razvojnom projektu bi smanjio mogućnost općinama i gradovima da sami odlučuju o vlastitom razvoju. Zato sam protiv takve vrste centralizacije. Državna imovina treba biti resurs razvoja cijele BiH, a nikako ne smije postati alat za centralizaciju.
Filipović o pomoći Republike Hrvatske
Osvrćući se na suradnju s Trojkom u vlasti, Filipović je ocijenila kako su postojali iskoraci na europskom putu i u infrastrukturnim projektima sve dok nije došlo do dnevnopolitičkih obračuna.
Istaknula je i pomoć Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini, navodeći kako je Vlada RH tijekom posljednjih deset godina pomogla projektima s više od 500 milijuna.
Republika Hrvatska nije problem Bosne i Hercegovine, ona je možda i naša najveća prilika. Teško mi je uopće odgovoriti na sve te projekte u zadnjih deset godina u kojima je Vlada RH iskazala pomoć s više od 500 milijuna.
Kao primjere mjesta i ustanova u kojima je ta pomoć vidljiva spomenula je Ravno, Čapljinu, Kiseljak, Žepče, Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar te subvencioniranje vrtića.
Odgovor Slavenu Kovačeviću
Na kraju razgovora Filipović se osvrnula na prozivke Slavena Kovačevića, koji ju je pozvao da se očituje smatra li Slobodana Praljka herojem ili zločincem.
Poručila je kako ne smatra da mu je dužna odgovarati jer se, kako je navela, ne obraćaju istom biračkom tijelu.
Ja nisam dužna odgovarati Slavenu Kovačeviću jer se uopće ne obraćamo istom biračkom tijelu. Ja se obraćam hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Ne mislim raspravljati s njim o bilo kakvim presudama Haškog suda, s njim mogu jedino raspravljati o presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je u svojoj posljednjoj presudi čak utvrdio da je Slaven Kovačević pokušao obmanuti taj sud.
jabuka.tv/Rtv hb
