Hip_Urednik
Stanovanje u Bosni i Hercegovini sve više postaje luksuz, s obzirom na to da cijene najma i nekretnina za kupovinu nezaustavljivo rastu, stvarajući značajan financijski teret za građane, posebno one bez vlastite nekretnine. U većim gradovima poput Sarajeva i Banje Luke, mjesečni izdaci za stanarinu predstavljaju ozbiljan izazov za kućne proračune, dok visoke cijene kvadrata otežavaju rješavanje stambenog pitanja.
Aktualni oglasi pokazuju da cijene najma znatno variraju ovisno o lokaciji, kvadraturi i opremljenosti stana. U Sarajevu se prosječne cijene kreću od 600 do 1.000 KM mjesečno, dok luksuzniji i bolje pozicionirani stanovi mogu doseći i znatno više iznose, često prelazeći 1.000 KM. Slična je situacija i u Banjoj Luci, gdje se manji stanovi i garsonijere iznajmljuju za 400 do 550 KM, dok se za veće i opremljenije nekretnine traži 600 KM i više.
Istovremeno, cijene nekretnina za kupovinu ostaju na visokoj razini, nastavljajući trend rasta. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna cijena prodanih novih stanova u Federaciji BiH u drugom tromjesečju 2026. godine iznosila je 2.732,4 KM po kvadratnom metru, što predstavlja rast od 11,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U Sarajevu je prosječna cijena dosegnula 4.304,6 KM po kvadratnom metru. Republički zavod za statistiku Republike Srpske bilježi prosječnu cijenu od 3.193 KM po kvadratnom metru u istom razdoblju, uz blagi porast od 0,8 posto, dok je u Banjoj Luci prosjek iznosio 4.154 KM po kvadratnom metru.
Za građane koji nisu u mogućnosti kupiti vlastiti dom, trošak najma predstavlja dugoročnu financijsku obvezu koja, kada se zbroji s režijama, hranom, prijevozom i ostalim osnovnim potrebama, zauzima značajan dio kućnog proračuna. Ova situacija posebno pogađa mlade ljude koji tek započinju samostalan život, obitelji s djecom te građane s prosječnim primanjima. Visoke cijene i ograničena ponuda povoljnijih stanova ostavljaju građanima malo izbora, prisiljavajući ih na kompromise između lokacije, kvadrature i cijene, što često rezultira odlukom za manje stanove ili smještaj u udaljenijim dijelovima grada.
