Hip_Urednik
Republika Srpska se suočava sa akutnim nedostatkom radne snage, procjenjuje se da joj godišnje nedostaje oko 6.000 radnika, pri čemu su zidari, armirači i tesari na vrhu liste najtraženijih zanimanja. Primarni uzrok ovog deficita leži u demografskim kretanjima i starenju stanovništva, s obzirom na to da svake godine oko 15.000 ljudi odlazi u mirovinu, dok tek oko 9.000 novih radnika dolazi iz obrazovnog sistema. Kao rješenje se nameće uvoz strane radne snage, međutim, taj proces je značajno usporen birokratskim preprekama, pri čemu izdavanje potrebnih dokumenata može trajati i do šest mjeseci, uz državne takse koje iznose oko 1.000 KM po radniku.
Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca RS, ističe da ovakva situacija direktno ugrožava budžet i stabilnost privrede. Upozorava da će se, ukoliko se ne bude zapošljavala strana radna snaga, suočiti s manjim brojem radnika, firmi, poreza i, posljedično, manje novca za socijalna davanja. Trivić naglašava da politika mora donijeti odluku o prioritetima, s ograničenim opcijama koje uključuju uvoz radnika ili smanjenje broja radnih mjesta u smislu poreza, te eventualno prebacivanje viška radnika iz javnog u privatni sektor.
Iskustva sa stranim radnicima su uglavnom pozitivna; radi se pretežno o fizičkim radnicima, a Trivić navodi da nema većih kulturoloških ili sigurnosnih problema, niti trajnih naseljavanja. Glavni problem ostaje sporost države i nedovoljni kapaciteti ambasada i ministarstava, što produžava dolazak radnika. Pored administrativnih troškova, angažovanje stranih radnika skuplje je i zbog troškova avionskih karata, smještaja i ishrane, iako oni često rade pod intenzivnijim režimom. Kulturološke razlike su manji problem, dok je jezična barijera izraženija, s obzirom na to da mnogi radnici ne govore ni engleski, pa se poslodavci često oslanjaju na aplikacije za prevođenje.
Iz Gospodarske komore RS potvrđuju da je deficit radnika prisutan u gotovo svim granama, ali je najizraženiji u građevinarstvu, gdje posebno nedostaju zidari, armirači, tesari, rukovaoci građevinskim mašinama, monteri, fasaderi i zavarivači. Značajan nedostatak radne snage bilježi se i u proizvodnim djelatnostima, poput metalske, prehrambene i tekstilne industrije. Komora naglašava da uvoz radnika mora ostati samo privremena mjera, a ne zamjena za zadržavanje domaćeg kadra.
Službena statistika Zavoda za zapošljavanje RS potkrepljuje ove tvrdnje, bilježeći stalan rast broja izdatih radnih dozvola stranim državljanima, uglavnom u građevinskom sektoru, ugostiteljstvu i prerađivačkoj industriji. U prošloj godini izdata je ukupno 1.981 radna dozvola, od čega 1.484 novih i 497 produženih. Za tekuću godinu kvota radnih dozvola iznosi čak 3.000 (1.200 novih i 800 produženih), pri čemu je kvota za novoizdane dozvole već popunjena. Najviše radnih dozvola izdato je za radnike iz Bangladeša, Nepala, Indije, Srbije i Kine.
