Hip_Urednik
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike priopćilo je da je federalni dječji doplatak od 2023. godine prošao put od socijalne naknade ograničenog obuhvata do jednog od najvećih prava iz područja zaštite obitelji s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Navode da je mjesečni iznos dječjeg doplatka povećan sa 113,50 na oko 195 KM, proračun s približno 50 na 228 milijuna, dok je broj korisnika povećan s približno 70.000 na gotovo 100.000 djece.
Iz Ministarstva navode da je time otvoreno pitanje koje predstavlja sljedeću moguću fazu reforme: treba li dječji doplatak ostati socijalna naknada koja ovisi o prihodima roditelja ili postati pravo svakog djeteta.
Obitelj koja danas ostvaruje pravo na doplatak za jedno dijete godišnje dobije približno 2.340 KM, a za dvoje djece oko 4.680 KM. Z
a kućanstva s nižim prihodima to više nije simbolična pomoć, nego redoviti dio kućnog proračuna iz kojeg se plaćaju hrana, odjeća, školske potrebe i drugi troškovi odrastanja.
Iznos doplatka utvrđen je kao 19 posto najniže plaće u Federaciji BiH, dok prihodovni cenzus iznosi 40 posto najniže plaće po članu kućanstva. Na taj način iznos prava i granica za njegovo ostvarivanje više nisu zamrznuti na nominalnim vrijednostima koje godinama ostaju iste unatoč rastu troškova života, navodi se u priopćenju Ministarstva.
Također pojašnjavaju da je za financiranje dječjeg doplatka u 2026. godini planirano 228 milijuna KM u odnosu na približno 50 milijuna KM s početka aktualnog mandata. Dodaju da je istodobno obuhvat povećan za gotovo 30.000 djece te da je broj korisnika rastao iz godine u godinu.
Tijekom mandata aktualnog federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića promijenjen je i položaj djece oboljele od malignih bolesti i djece sa stopostotnim invaliditetom prve skupine. Ova djeca danas pravo na federalni dječji doplatak ostvaruju bez obzira na prihode svojih obitelji, navedeno je u priopćenju.
Istaknuto je da je uklanjanjem cenzusa za ove kategorije priznato da prihod roditelja ne može biti jedino mjerilo potreba djeteta kojemu su zbog bolesti ili invaliditeta potrebni stalna njega i dodatna potpora.
Prema procjenama korištenim u izradi studije o univerzalnom dječjem doplatku, u Federaciji BiH živi približno 395.000 djece mlađe od 18 godina. To znači da postojeći sustav, unatoč povećanju broja korisnika, obuhvaća približno svako četvrto dijete – navedeno je u priopćenju Ministarstva.
Također navode da izvan sustava nisu samo djeca iz obitelji s visokim prihodima te da pravo ne ostvaruju ni brojne obitelji koje tek neznatno prelaze cenzus, uključujući kućanstva s dvije niže ili prosječne plaće koja također osjećaju posljedice rasta životnih troškova.
U tome se nalazi najveća slabost sadašnjeg modela: obitelj koja ispuni prihodovni kriterij dobiva puni iznos, dok obitelj koja granicu pređe za nekoliko maraka ne dobiva ništa. Razlika u njihovom stvarnom životnom standardu može biti gotovo neprimjetna, ali je razlika u pravima potpuna. Sada moramo provjeriti spremnost Federacije da pravo prizna svakom djetetu, kazao je ministar Delić.
Ministarstvo je, na inicijativu ministra Delića, u suradnji s UNICEF–om pokrenulo izradu studije opravdanosti univerzalnog dječjeg doplatka, koju je pripremio Institut Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. Iz Ministarstva navode da je studija završena i predstavljena u Parlamentu Federacije BiH, čime je ova ideja prvi put dobila stručnu analizu mogući modela, obuhvata i financijske održivosti.
Univerzalni doplatak podrazumijevao bi da osnovno pravo pripada svakom djetetu, bez provjere prihoda njegovih roditelja. Sustav bi istodobno mogao zadržati dodatnu potporu za djecu koja odrastaju u siromaštvu, djecu s invaliditetom, djecu bez roditeljske skrbi i druge posebno osjetljive kategorije.
Takav pristup dječji doplatak više ne bi tretirao isključivo kao pomoć siromašnim obiteljima, nego kao ulaganje društva u odrastanje, zdravlje i obrazovanje sve djece, rekao je ministar Delić.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da bi uvođenje univerzalnog doplatka podrazumijevalo višestruko veći broj korisnika te da su zbog toga dogovor Federacije i županija te stabilan model financiranja ključni preduvjeti reforme. Naglašavaju da je potrebno odrediti visinu osnovnog doplatka, način dodatne zaštite najranjivije djece i raspodjelu financijskih obveza između različitih razina vlasti.
Završena studija zato ne znači da je univerzalni doplatak već uveden. Ona predstavlja stručnu osnovu na kojoj Vlada, Parlament i županije trebaju donijeti odluku, priopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
