Hip_Urednik
Uoči početka nove sezone grijanja, cijene peleta u Bosni i Hercegovini ponovno su u središtu pozornosti, dosežući između 600 i 900 konvertibilnih maraka po toni. Mnogi građani smatraju da je ovakav način grijanja postao preskup, što ih potiče na traženje jeftinijih alternativa poput drva i električne energije. Dodatnu zabrinutost izaziva i nedostatak sirovine, zbog čega dio proizvođača više ne može odgovoriti na narudžbe, a neki su prestali primati nove, otežavajući tako planiranje zimske sezone.
Detaljnije analize pokazuju da se cijene ENplus A1 peleta kod proizvođača kreću od 620 do 750 KM po toni, dok maloprodajne cijene često dosežu 800 do 850 KM, a kod pojedinih prodavača čak i 900 KM. A2 pelet je nešto povoljniji, ali i njegove cijene u ponudi prelaze 700 KM. Problem nedostatka sirovine je kritičan, jer postojeći kapaciteti i količine već su raspoređeni, što stvara neizvjesnost oko buduće dostupnosti energenta.
Građani su sve glasniji u iskazivanju nezadovoljstva. “Prošle godine sam kupila pelet bez razmišljanja, a sada računam svaku tonu. Ako bih morala kupiti četiri ili pet tona po ovim cijenama, to je za mene prevelik izdatak. Gledam što bih drugo mogla koristiti”, jedan je od čestih komentara. Drugi navode da će, ako cijene nastave rasti, pelet izgubiti smisao te će kombinirati drva i električno grijanje. Glavni problem za mnoge nije samo cijena, već i neizvjesnost hoće li pelet, jednom plaćen, biti dostupan kada im bude najpotrebniji. Zbog toga dio građana ne čeka zimu; oni s mogućnošću skladištenja već nabavljaju dio energenta, dok drugi aktivno traže alternativu prije nego što temperature padnu. Među najčešćim alternativama su drva, briketi, električna energija i plin, gdje su tehnički uvjeti za to ispunjeni. Raste i interes za dizalice topline i klima-uređaje s funkcijom grijanja, posebno u dobro izoliranim kućama.
Povratak na grijanje drvima sve je češća opcija za kućanstva koja su prije nekoliko godina prešla na pelet. Cijene cijepanih drva trenutačno se kreću od 140 do 150 KM po metru, ovisno o vrsti, području i uključenoj dostavi. Bukva se u nekim područjima može pronaći i po nižim cijenama, no konačni trošak raste uz dodatne naknade za rezanje, cijepanje i prijevoz. Za kućanstvo koje tijekom zime potroši osam metara drva, ukupan trošak ogrjeva iznosio bi između 1120 i 1200 KM. Iako stvarna potrošnja ovisi o veličini i izolaciji kuće, učinkovitosti peći i kvaliteti drva, drva se percipiraju kao isplativija opcija, unatoč tome što zahtijevaju više fizičkog angažmana u usporedbi s peletom.
Vlada Federacije BiH nedavno je uvela mjere ograničavanja marži na pelet, postavivši veleprodajnu maržu na četiri posto, a maloprodajnu na osam posto, s trajanjem od 90 dana. Međutim, važno je naglasiti da ova odluka ne definira maksimalnu cijenu peleta. Ona samo ograničava trgovačku maržu, dok na konačnu cijenu i dalje utječu proizvođačka cijena, troškovi sirovine, proizvodnje, prijevoza i ostali elementi. Stoga građani i dalje pomno prate cijene i dostupnost. S približavanjem hladnijeg dijela godine, ključno pitanje nije samo kolika će biti cijena tone peleta, već i hoće li ga uopće biti dovoljno. Ako potražnja nastavi rasti, a proizvođači se i dalje suočavaju s manjkom sirovine, tržište bi i tijekom jeseni moglo ostati pod pritiskom. Za kućanstva koja su godinama ovisila o peletu, to znači još jednu tešku odluku: kupiti skupi energent sada ili pokušati pronaći jeftiniju kombinaciju grijanja. Sve veći broj građana već je počeo kalkulirati obje opcije, a značajan dio njih odlučuje se potpuno odustati od peleta.
