Hip_Urednik
Njemačka će od 1. siječnja sljedeće godine prepoloviti godišnju kvotu za radnike sa Zapadnog Balkana, smanjujući je sa 50.000 na 25.000. Ova odluka mogla bi značajno smanjiti mogućnosti zapošljavanja za građane Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, dok bi istovremeno mogla rezultirati zadržavanjem više radne snage na domaćem tržištu.
Mile Petrović, tajnik Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Gospodarskoj komori Republike Srpske, smatra da ovakvo smanjenje kvote neće imati veći utjecaj na domaću privredu. On to vidi kao “ohrabrujuće” jer se radnici direktno povlače iz domaćih firmi. Petrović izražava sumnju da Njemačka uopće ima kapaciteta povući toliki broj “pravih radnika”, sugerirajući da je smanjenje možda samo prilagodba stvarnim mogućnostima, a ne drastična promjena. Prije donošenja zaključaka, ističe, potrebno je analizirati koliko je radnika prethodnih godina zapravo otišlo u Njemačku.
S druge strane, ekonomist Igor Gavran upozorava da bi smanjenje broja radnika moglo dodatno otežati zapošljavanje i ostvarivanje prihoda za dio građana BiH. To bi neke moglo natjerati da prihvate nepovoljnije uvjete rada i niža primanja u BiH, dok bi se drugi preorijentirali na traženje posla u drugim zemljama. Gavran napominje da veliki broj državljana BiH već ima reguliran dugoročni boravak u Njemačkoj i neće se vratiti, a dio će ih i dalje pokušavati otići, uključujući i rad na crno.
Gavran objašnjava da je smanjenje kvote prvenstveno odraz loše gospodarske situacije u Njemačkoj, a ne ciljano ograničenje za radnike iz regije. S obzirom na to da mnoge tvrtke otpuštaju radnike i zatvaraju tvornice, logično je da Njemačka želi dati prednost vlastitim državljanima i da objektivno ne treba isti broj stranih radnika kao prije. Dodaje kako bi eventualno jačanje političkih stranaka koje se protive useljavanju moglo dugoročno još više utjecati na mogućnosti zapošljavanja stranaca. Za građane BiH, zaključuje, najbolja bi perspektiva bila otvaranje više radnih mjesta s pristojnim uvjetima i primanjima u vlastitoj zemlji.
Međutim, Središnje udruženje njemačke građevinske industrije izrazilo je zabrinutost, upozoravajući da bi prepolovljenje kvote moglo otežati realizaciju brojnih građevinskih i infrastrukturnih projekata. Građevinski sektor je posebno pogođen, jer oko 30 posto radnih viza za građane Zapadnog Balkana odlazi upravo u ovu djelatnost, više nego u bilo koju drugu. Predsjednik Udruge, Felix Paklepa, ističe da je svaki sedmi zaposlenik na njemačkim gradilištima stranac te da je regulativa Zapadnog Balkana ključan način za dovođenje radne snage iz trećih zemalja.
Udruga predviđa da bi, ako se kvota prepolovi, građevinarstvo do kraja 2026. godine moglo ostati bez oko 8000 radnika. Regulativa Zapadnog Balkana odnosi se na državljane Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, omogućujući im zapošljavanje u Njemačkoj uz ugovor s njemačkim poslodavcem. Godišnja kvota je u 2024. godini bila povećana s 25.000 na 50.000, što znači da je planirano smanjenje zapravo povratak na prethodnu razinu. Njemačka građevinska industrija stoga poziva da kvota ostane barem na sadašnjoj razini od 50.000, uz brže i digitalizirano izdavanje viza.
