Hip_Urednik
Samo 3,1 posto mladih u Bosni i Hercegovini vjeruje političkim strankama, dok gotovo polovica izražava otvoreno nepovjerenje, a značajan dio je neodlučan, pokazalo je istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT. Ovi podaci dolaze uz alarmantan trend pada izlaznosti mladih na izborima u posljednjih nekoliko ciklusa, pri čemu su ključni razlozi nepovjerenje u političke stranke, nezadovoljstvo ponuđenim kandidatima i slabije praćenje političkih događanja.
Pad izlaznosti je evidentan: dok je na Lokalnim izborima 2020. glasalo 51,44 posto mladih, taj se postotak smanjio na nešto više od 47 posto na Općim izborima 2022., da bi na Lokalnim izborima 2024. pao na 45,3 posto. Ovaj kontinuirani pad ukazuje na sve veću apatiju ili odbijanje sudjelovanja u izbornom procesu među mladima.
Istraživanje “Političke pismenosti mladih u BiH” otkrilo je da 48,1 posto mladih ne vjeruje političkim strankama, dok je 42,8 posto neodlučno. Osim toga, više od trećine (38,4 posto) smatra da političari uglavnom ne ispunjavaju obećanja nakon osvajanja mandata, 16,8 posto vjeruje da ih uopće ne ispunjavaju, a samo 1,1 posto smatra da političari u potpunosti drže svoju riječ.
Mladi koji ne sudjeluju u izborima, a imaju pravo glasa, navode da su demotivirani političkom ponudom, odnosno izborom kandidata i stranaka za koje su mogli glasati. To sugerira da neizlazak na izbore nije samo posljedica nedostatka interesa za politiku, već i procjene da ponuđene opcije ne pružaju dovoljno razloga za sudjelovanje. Ipak, nalazi fokusnih grupa pokazuju da se u pozadini sudjelovanja mladih u izbornom procesu često nalaze osjećaj građanske obaveze i želja za utjecajem na promjene, pri čemu neki glasaju i kao oblik bunta, unatoč niskom mišljenju o političarima.
Kada je riječ o interesu za politiku, 42,2 posto mladih iskazuje donekle ili izuzetno zanimanje za politička dešavanja, dok 38,5 posto navodi da ih politika donekle ili u potpunosti ne zanima. Zabilježene su i razlike u interesu, gdje su muškarci zainteresiraniji za politiku (48,4 posto) u odnosu na žene (35,8 posto). Interes za politikom raste s dobi, pa su najzainteresiraniji mladi u dobnoj skupini od 25 do 30 godina, dok je najveće odbijanje zabilježeno kod onih između 15 i 19 godina.
Što se tiče informiranosti, 38,5 posto mladih nije u toku s političkim dešavanjima i kampanjama, dok 17,9 posto prati samo političke subjekte koji ih zanimaju. Informacije o političkim događanjima “usput” putem medija prikuplja 28,6 posto mladih, a samo 15 posto aktivno se trudi biti u toku. Više od trećine (34,8 posto) mladih ne čita programe stranaka prije glasanja, pri čemu 19,7 posto kaže da ih nikada ne čita, a 15,1 posto ih ne čita jer smatra da stranke neće ispuniti obećano.
S druge strane, 36,4 posto mladih izjavljuje da čita programe stranaka i na osnovu njih glasa, što ukazuje na postojanje segmenta informiranijih birača. Ipak, značajan dio mladih ostaje nepovezan s formalnim programima političkih stranaka, što dodatno produbljuje jaz između mladih i političkog sustava u BiH.
