Hip_Urednik
Tijekom predizborne kampanje, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izjavio je da je jedino sigurno da Draško Stanivuković, lider PSS-a, neće biti premijer Republike Srpske te dodao: I na kraju, što bih ja radio?
Prema preliminarnim rezultatima izbora, SNSD je apsolutni pobjednik izbora i Stanivuković, kada bi svi budući zastupnici PSS-a i SDS-a glasali za njega, nema dovoljno “ruki” za premijerovu poziciju.
Atmosferu oko opcija za budućeg premijera dodatno je zagrijala Gorica Dodik, kći Milorada Dodika, objavom u izbornoj noći. Na svom profilu na X objavila je fotografiju svog oca, preko koje je napisan slogan koji je “posudila” od Stanivukovića: “SIGURNO PREMIJER”.
Prema trenutnoj situaciji, dok je na snazi pravomoćna presuda Suda Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik ne može preuzeti premijerovu poziciju, a put do toga je eventualno pomilovanje Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prema preliminarnim rezultatima, članovi predsjedništva BiH bit će Željka Cvijanović, Darijana Filipović i Denis Bećirović.
Milan Blagojević, doktor pravnih znanosti, objasnio je da zbog obveze odlučivanja konsenzusom i prava veta preglasanog člana pred Domom naroda FBIH, pomilovanje Milorada Dodika u Predsjedništvu BIH nije pravno moguće bez suglasnosti bošnjačkog člana.
-Prema Zakonu BIH o pomilovanju, usvojenom 2005. godine, Parlamentarna skupština BIH propisala je da je Predsjedništvo BIH nadležno, između ostalog, davati pomilovanja za kaznene sankcije koje je izrekao Sud BIH, kao što je slučaj s kaznenom presudom tog suda izrečenom protiv Milorada Dodika – naveo je Blagojević.
Po njegovim riječima, Parlamentarna skupština BIH prenijela je tu dužnost na Predsjedništvo BIH, što je mogućnost propisana člankom 5. stavkom 3. točkom i) Ustava BIH, jer ta ustavna odredba propisuje da Predsjedništvo ima dodatne dužnosti koje mu je prenijela Parlamentarna skupština BIH.
-Poslovnik Predsjedništva BiH u članku 43. propisuje da u obavljanju onih dodatnih dužnosti koje mu prenese Parlament BiH, Predsjedništvo odlučuje konsenzusom, što znači da Poslovnik ne dopušta preglasavanje u odluci Predsjedništva o davanju pomilovanja, jer je odlučivanje o pomilovanju dodatna dužnost koju je Parlament BiH prenio na Predsjedništvo Zakonom o pomilovanju. Stoga, prema Poslovniku Predsjedništva BiH, odluka o pomilovanju osuđene osobe ne može se donijeti preglasavanjem – rekao je Blagojević.
Dodao je da ako bi nekim slučajem zbog interesa Milorada Dodika došlo do preglasavanja, tako da bi srpski i hrvatski član Predsjedništva glasali za pomilovanje, a bošnjački član protiv, u tom slučaju bi bošnjački član Predsjedništva imao dvije mogućnosti na raspolaganju.
-Jedna je podnijeti takvu odluku na kontrolu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, sa zahtjevom za rješavanje ustavnog spora jer bi takva odluka bila suprotna Poslovniku Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji u članku 43. propisuje da se takve odluke donose konsenzusom, a ne preglasavanjem. Druga mogućnost je da preglasani bošnjački član u tom slučaju izjavi veto, jer Ustav BiH propisuje da protiv svake odluke Predsjedništva, onaj tko je preglasan može izjaviti veto. Ustav BiH ne ograničava izjavu veta od strane preglasanog člana na odluke Predsjedništva BiH u području vanjske politike, već daje pravo veta na bilo koju odluku, bez obzira na materiju koja je predmet odluke Predsjedništva. U slučaju Dodika, za očekivati je da bi, kao što sam rekao, bošnjački član mogao biti preglasan i tada njegov veto ide na konačnu odluku bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Ako ti delegati potvrde taj veto, odluka druga dva člana o pomilovanju ne bi imala pravni učinak – rekao je Milan Blagojević.
