Hip_Urednik
Vozači automobila registriranih u Bosni i Hercegovini koji se pokvare ili dožive nesreću u Hrvatskoj ili Sloveniji često se pitaju smije li vučna služba iz BiH uopće prijeći granicu kako bi preuzela vozilo i vratila ga kući. Odgovor je potvrdan: međunarodni sporazumi između Bosne i Hercegovine s obje zemlje članice Europske unije izričito omogućuju takav prijevoz, izuzimajući ga od uobičajene potrebe za klasičnim bilateralnim transportnim dozvolama, pod uvjetom da je prijevoznik opremljen odgovarajućom dokumentacijom.
Ova mogućnost proizlazi iz specifičnih odredbi bilateralnih sporazuma. U slučaju Hrvatske, Ugovor o međunarodnom cestovnom prijevozu u članu 12. jasno navodi vrste prijevoza za koje nije potrebna standardna transportna dozvola. Među njima je eksplicitno naveden prijevoz oštećenih vozila ili vozila koja se moraju popraviti, kao i vožnja popravljenog vozila. Ovo izuzeće obuhvata i povezane prazne vožnje, što znači da vučna služba iz BiH može prazna ući u Hrvatsku kako bi preuzela pokvareni automobil i vratila ga u Bosnu i Hercegovinu, a da joj za to ne treba uobičajena dozvola za prijevoz tereta.
Slična pravila primjenjuju se i u odnosu sa Slovenijom. Sporazum između Vlade Republike Slovenije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o prijevozu osoba i stvari u međunarodnom cestovnom prometu također propisuje izuzetke od dozvola u članu 13., gdje se izričito navodi prijevoz oštećenog motornog vozila i njegove prikolice. I ovaj sporazum oslobađa od dozvole određene prazne vožnje povezane s pokvarenim vozilom.
Ipak, izuzeće od transportne dozvole ne znači da prijevoznik može putovati bez ikakve dokumentacije. Oba sporazuma nalažu da posada vozila mora posjedovati isprave i drugu dokumentaciju iz koje se nedvojbeno može utvrditi da se zaista radi o prijevozu koji je oslobođen dozvole. U praksi je ključno imati vjerodostojan dokaz da je vozilo pokvareno ili oštećeno i da je vučna služba angažirana upravo radi njegovog preuzimanja. To može uključivati podatke o vozilu i vlasniku, nalog ili dokaz o angažiranju vučne službe, dokumentaciju povezanu s kvarom ili prometnom nesrećom, te sve ostale potrebne isprave za vozilo, vozača i samog prijevoznika.
Važno je naglasiti i ključnu razliku između međunarodnog prijevoza i kabotaže, koju prijevoznici ne smiju zanemariti. I hrvatski i slovenski režim jasno razdvajaju ove dvije vrste prijevoza. Prijevoznik iz BiH smije ući u Sloveniju ili Hrvatsku, preuzeti pokvareni automobil i odvesti ga natrag u Bosnu i Hercegovinu. Međutim, izuzeće za pokvareno vozilo ne treba tumačiti kao opću dozvolu bosanskohercegovačkoj firmi za pružanje usluga domaćih vuča, odnosno prijevoza između dvije lokacije unutar teritorija druge države, bez posebnog odobrenja.
Osim toga, prijevoznik mora biti ovlašten za djelatnost koju obavlja, vozilo mora ispunjavati tehničke i prometne propise, a vozač mora imati sve potrebne dokumente. Ako dimenzije, masa ili osovinsko opterećenje šlep vozila s natovarenim automobilom prelaze dopuštene vrijednosti, mogu se primjenjivati dodatna pravila i zahtijevati posebne dozvole, što hrvatsko-bosanskohercegovački sporazum izričito dopušta. Konačno, bitna je i registracija vozila koje se vraća. Prijevoz BiH-registriranog vozila natrag u BiH nakon kvara ili nesreće razlikuje se od prijevoza EU-registriranog vozila koje se kupuje, uvozi ili trajno doprema u BiH, jer u potonjem slučaju mogu nastati posebne carinske obveze i postupak uvoza vozila.
Stoga, vozač čije se vozilo registrirano u BiH pokvari u Hrvatskoj ili Sloveniji može bez straha angažirati odgovarajuću vučnu službu iz Bosne i Hercegovine, pod uvjetom da se na granici može dokumentima dokazati opravdanost ulaska u drugu državu i priroda preuzetog vozila, kako bi se potvrdilo da se radi o prijevozu oslobođenom dozvole.
