Hip_Urednik
Bosanskohercegovački profesionalni vozači suočavaju se s ozbiljnim problemima prilikom ulaska i boravka u Europskoj uniji, prvenstveno zbog strogih EU pravila o dozvoljenom boravku državljana trećih zemalja, što prema nekim tvrdnjama, prisiljava mnoge da napuste zemlju. Dok Konzorcij “Logistika BiH” upire prstom u Ministarstvo komunikacija i prometa BiH kao glavnog krivca za odlazak vozača i transportnih kompanija, Ministarstvo energično odbacuje te optužbe, ističući da je primarni problem u nadležnosti Europske unije te da su poduzeli niz konkretnih koraka kako bi ublažili situaciju. Ministar Edin Forto naglašava da je ključno razumjeti podjelu odgovornosti između domaćih institucija i Brisela, poručujući da prebacivanje cjelokupne odgovornosti na jedno ministarstvo neće riješiti nijedan problem.
Srž problema leži u šengenskom pravilu o dozvoljenih 90 dana boravka unutar perioda od 180 dana, koje se primjenjuje na državljane trećih zemalja. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH jasno poručuje da ovo pravilo nije u njihovoj nadležnosti niti ga mogu mijenjati. O njegovoj primjeni i eventualnim izuzecima odlučuju isključivo nadležne institucije Europske unije i države članice, što značajno ograničava manevarski prostor bosanskohercegovačkih vlasti.
Unatoč tim ograničenjima, Ministarstvo je, prema vlastitim navodima, bilo izuzetno proaktivno. Pokrenuli su regionalnu koordinaciju država Zapadnog Balkana, vodili intenzivne razgovore s predstavnicima Europske komisije i veleposlanicima država članica EU te predložili konkretna rješenja za profesionalne vozače. Ministar Forto osobno je inicirao dijalog s hrvatskim institucijama te koordinirao rad međuresorne radne grupe Vijeća ministara BiH, u kojoj su sudjelovali i predstavnici Konzorcija “Logistika BiH”. Europskoj komisiji predložene su privremene mjere za fleksibilniju primjenu pravila 90/180 dana, dok je hrvatskoj strani ponuđen operativni model za prilagođavanje evidencije ulazaka i izlazaka profesionalnih vozača. Cilj ovih inicijativa je pronaći provedivo rješenje koje neće kompromitirati sigurnost granica, ali ni onemogućiti vozače u obavljanju posla.
Prvi opipljivi pomak postignut je u Hrvatskoj, gdje je od 23. rujna bosanskohercegovačkim profesionalnim vozačima omogućeno podnošenje zahtjeva za posebne vize. Iako ovo još uvijek nije sistemsko rješenje za cijeli šengenski prostor, Ministarstvo to vidi kao dokaz da se kroz institucionalne razgovore mogu postići konkretni rezultati. Paralelno s tim, Ministarstvo je slične inicijative uputilo i drugim državama članicama, te je unutar vlastitih nadležnosti poduzelo niz mjera za olakšavanje poslovanja transportnih kompanija. Uveden je elektronski CEMT sistem, unaprijeđeno izdavanje međunarodnih prometnih dozvola, omogućeno izdavanje treće registarske tablice, poboljšan sistem kvalifikacijskih kartica profesionalnih vozača te je pokrenuto pristupanje međunarodnom Protokolu o elektronskom tovarnom listu (e-CMR), čime se stvaraju preduvjeti za daljnju digitalizaciju prometa i smanjenje administrativnih barijera.
Kada je riječ o zahtjevima za smanjenje troškova poslovanja, Ministarstvo podsjeća na podjelu nadležnosti. Pitanja poput povrata akciza, poreznog tretmana, carinskih procedura, naknada za korištenje autocesta i drugih fiskalnih rasterećenja spadaju u djelokrug rada Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetskih vlada i drugih nadležnih institucija, a ne isključivo Ministarstva komunikacija i prometa.
Ministarstvo cijeni dosadašnju suradnju s predstavnicima prometnog sektora, uključujući Konzorcij “Logistika BiH”, podsjećajući da su i sami predstavnici Konzorcija tijekom ranijih protesta javno prepoznali angažman ministra Forte i Ministarstva u nastojanjima da se riješe problemi profesionalnih vozača. Stoga smatraju ključnim nastavak suradnje temeljen na činjenicama i jasnom definiranju obaveza svih nadležnih institucija. Ministar Forto je zaključio da prijevoznici imaju pravo tražiti više, te je obećao da će Ministarstvo nastaviti raditi svoj dio posla, razgovarati s europskim institucijama i inzistirati da svaka nadležna institucija preuzme svoju odgovornost, s konačnim ciljem da bosanskohercegovački vozači mogu normalno raditi, a transportne kompanije ostati i razvijati se u Bosni i Hercegovini.
