Darijana Filipović, novoizabrana hrvatska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na konstituirajućoj sjednici u Sarajevu snažno je naglasila odgovornost koja dolazi s preuzimanjem dužnosti, pozivajući na odmak od podjela i izgradnju budućnosti utemeljene na ravnopravnosti, funkcionalnim institucijama i sveobuhvatnom shvaćanju mira. U svom obraćanju, Filipović je istaknula posvećenost predstavljanju hrvatskog naroda, istovremeno težeći zemlji u kojoj su svi građani jednako vrednovani i sigurni.
Preuzimanje dužnosti, kako je kazala, doslovno znači preuzimanje odgovornosti prema biračima, narodu koji se predstavlja i zemlji čije se institucije zastupaju. Izrazivši zahvalnost na povjerenju koje joj je ukazao hrvatski narod, Filipović je naglasila da je izborna pobjeda završila s prebrojavanjem glasova, a da “od danas počinje odgovornost”. Dodala je da pitanje više nije tko je dobio povjerenje, već što se s tim povjerenjem može napraviti. Kao hrvatska članica Predsjedništva, s ponosom je istaknula želju da se Hrvati u BiH osjećaju ravnopravno, sigurno i politički zastupljeno, ali je naglasila da se ta ravnopravnost ne smije graditi na neravnopravnosti bilo koga drugog. “Ne tražim da Hrvati imaju više, i ne prihvaćam da imaju manje,” poručila je, vjerujući da isto pravilo mora vrijediti za svakog drugog u zemlji.
Filipović je istaknula da Bosna i Hercegovina ne mora biti zemlja istih ljudi, jer to nikada nije ni bila, ali mora biti zemlja u kojoj ljudi jednako vrijede. Kritizirala je dugogodišnju ideju da nečiji dobitak mora biti poraz nekog drugog, ili da dobrobit jednog naroda mora izazvati strah ili ugroženost kod drugog. Takva politika, iako možda može osvojiti izbore, “ne može izgraditi zemlju.” Izrazila je uvjerenje da je došlo vrijeme za drugačiji pristup, gdje hrvatska ravnopravnost može učiniti Bosnu i Hercegovinu stabilnijom, sigurnost jednog naroda povećati sigurnost svih drugih, a poštovanje identiteta ne mora stvarati udaljenost. Naglasila je da se pripadnost vlastitom narodu i pripadnost Bosni i Hercegovini ne moraju međusobno isključivati, te da BiH “ne smije biti ekskluzivna za bilo koga i ne smije biti isključiva prema bilo kome.”
Osvrćući se na rad Predsjedništva, koje čine i Željka Cvijanović te Denis Bećirović, Filipović je priznala da će biti mnogo pitanja oko kojih se neće slagati, s obzirom na različite političke tradicije, iskustva i stavove. Iako nije obećala da će njih troje govoriti jednim glasom, obvezala se učiniti sve da svako neslaganje ne postane nova državna kriza. Težit će pronalaženju zajedničkog područja oko kojeg se zemlja može okupiti: mir, sigurnost, funkcionalne institucije, evropska budućnost, radna mjesta, bolje škole i bolnice, te više prilika za mlade. Istaknula je da su to interesi svih naroda i svih građana, bez obzira na to koga su birali.
Filipović je naglasila da njena generacija ima odgovornost dati sadržaj miru koji je naslijedila, definirajući mir ne samo kao odsustvo rata. Za nju, mir je kada roditelj ne razmišlja hoće li mu dijete otići, kada se posao dobiva po zaslugama, kada se ljudi ne boje zbog svog imena ili identiteta, kada institucije rade i zakon vrijedi jednako, te kada političari rješavaju probleme umjesto da ih proizvode. Predsjedništvo, kao institucija koja predstavlja BiH i doma i prema svijetu, ima posebnu odgovornost. Založila se za profesionalnu diplomaciju koja će otvarati vrata poduzetnicima, znanstvenicima, umjetnicima i mladim ljudima, te za instituciju koja razgovara, predviđa, sluša i radi na onome što je moguće.
Iako nije obećala rješavanje problema nastalih desetljećima, Filipović je obećala vlastiti način rada: biti dostupna ljudima, slušati i one koji se ne slažu, te tražiti rezultate tamo gdje ima ovlast i odgovornost. Poručila je da nikada neće zaboraviti privremenu prirodu svoje funkcije, te da na kraju mandata želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu boljom, u kojoj su Hrvati sigurniji u svoju ravnopravnost, a da se pritom nijedan Bošnjak, Srbin ili drugi građanin ne osjeća manje vrijednim. Cilj je pomaknuti zemlju bliže Europi i vratiti ljudima vjeru u politiku. Naglasila je da to neće biti posao samo jedne osobe ili tri člana Predsjedništva, već će zahtijevati doprinos svih segmenata društva.
“Neko mora početi, i mi sa ovom svečanom prisegom danas počinjemo,” zaključila je Filipović, ističući odgovornost izgradnje zemlje u kojoj različitost nije strah, ravnopravnost je normalno stanje demokracije, a mladi vide razlog ostati. “Ne moramo biti isti, nikad nismo ni bili i nikad nećemo ni biti. Ali možemo poštovati jedni druge. Možemo zajedno raditi, možemo zajedno nositi odgovornost. Možemo graditi Bosnu i Hercegovinu u kojoj ćemo svi vrijediti jednako. To je moja obveza, to je moja nada, a od danas je to i moj posao.”
Na konstituirajućoj sjednici u Sarajevu, dužnost su zvanično preuzeli i Denis Bećirović iz reda bošnjačkog naroda te Željka Cvijanović iz reda srpskog naroda. Nakon uručenja uvjerenja o dodjeli mandata i potpisivanja svečane izjave, potvrđen je dogovor o rotaciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, koja će se odvijati na osmomjesečnom principu, po redoslijedu: srpski član, hrvatski član i bošnjački član. Željka Cvijanović je, prema tom dogovoru, prva predsjedavajuća Predsjedništva BiH u novom sazivu.










