Njemačka, u kojoj žive i rade i brojni građani BiH i Hrvatske, isplaćuje dječji doplatak za gotovo 300.000 djece koja žive izvan zemlje, što je izazvalo političke rasprave i zahtjeve određenih stranaka da se razina naknada prilagodi troškovima života u zemljama u kojima djeca borave.
Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, krajem 2025. godine dječji doplatak, poznat kao Kindergeld, isplaćivan je za 291.292 djece koja žive u inozemstvu. Njihov se broj gotovo utrostručio u posljednjih 14 godina, jer ih je 2011. bilo 103.559, a 2015. 158.169, piše Euronews.
Djeca koja žive izvan Njemačke čine otprilike 1,66 posto od ukupno 17,6 milijuna djece za koju se isplaćuje ovaj doplatak.
Najveći broj korisnika povezan je s poljskim državljanima. Za 112.384 djece roditelj koji ostvaruje pravo na doplatak ima poljsko državljanstvo, što predstavlja gotovo 39 posto ukupnog broja djece u inozemstvu.
Sljedeća su djeca čiji su roditelji njemački državljani, njih 36.727, dok se 33.872 djece odnosi na korisnike s češkim, a 32.459 s rumunjskim državljanstvom.
Njemački dječji doplatak u 2026. godini iznosi 259 eura mjesečno po djetetu, a pod određenim uvjetima roditelji koji rade ili su samozaposleni u Njemačkoj mogu ostvariti pravo na doplatak, čak i kada im djeca žive u drugoj državi članici EU.
Prema podacima koje su objavili njemački mediji, tijekom 2025. godine na bankovne račune u inozemstvu isplaćeno je približno 528 milijuna eura dječjeg doplatka, u usporedbi s 45,7 milijuna eura u 2011. godini.
Povećanje isplata izazvalo je reakcije predstavnika Kršćansko-demokratske unije i Kršćansko-socijalne unije (CDU/CSU), kao i Alternative za Njemačku (AfD), koji smatraju da bi naknade trebalo prilagoditi troškovima života u zemljama u kojima djeca žive.
Zamjenik predsjednika parlamentarne skupine CDU/CSU, Günter Krings, upozorio je da su troškovi života u Njemačkoj znatno viši nego u određenim zemljama iz kojih dolaze radnici čija djeca imaju pravo na njemački dodatak.










