Radnici u Bosni i Hercegovini često vjeruju da im bolovanje pruža apsolutnu zaštitu od otkaza, no stvarnost je složenija. Iako poslodavac ne smije otpustiti zaposlenika *samo* zato što je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili povrede, otkazni ugovor o radu može biti raskinut iz drugih, zakonom predviđenih razloga, čak i dok je radnik na bolovanju. Posebno važna razlika je između običnog bolovanja i odsustva zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, gdje radnici uživaju znatno snažniju zaštitu. Također, zloupotreba bolovanja može biti razlog za otkaz, a pravila se u nekim aspektima razlikuju između Federacije BiH i Republike Srpske.
Zakoni o radu u oba entiteta jasno propisuju da privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede sama po sebi nije opravdan razlog za otkaz. Međutim, to ne znači da poslodavac ne može raskinuti ugovor o radu iz drugih opravdanih razloga, kao što su ekonomski, tehnički ili organizacijski razlozi, ili ako radnik nije u mogućnosti izvršavati svoje obaveze, uz poštovanje propisane procedure. Dakle, ako se radnik nalazi na bolovanju zbog bolesti koja nije povezana s radom, samo trajanje bolovanja ne predstavlja apsolutnu zabranu otkaza iz nekog drugog, zakonitog razloga.
Znatno snažniju zaštitu uživaju radnici koji su na bolovanju zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. Prema Zakonu o radu FBiH (član 71) i Zakonu o radu RS (član 115), poslodavac im ne može otkazati ugovor tokom privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako su počinili teži prijestup ili težu povredu radne obaveze. Ova zaštita odnosi se i na zaposlene s ugovorom na određeno vrijeme, gdje ugovor ne može prestati tokom zaštićenog perioda.
S druge strane, zloupotreba bolovanja može dovesti do otkaza. Zakon o radu Republike Srpske (član 179, stav 3) izričito navodi zloupotrebu prava na odsustvo zbog privremene spriječenosti za rad kao osnov za otkaz, što uključuje nedostavljanje potvrde o privremenoj spriječenosti za rad ili drugu zloupotrebu. Poslodavac u RS-u može provjeriti okolnosti moguće zloupotrebe, o svom trošku, putem ovlaštene zdravstvene ustanove ili na drugi zakonom dozvoljen način, poštujući propisanu proceduru. U Federaciji BiH, takvi se slučajevi mogu razmatrati kroz povrede radnih obaveza.
Što se tiče dužeg bolovanja, u Federaciji BiH (član 72) odsustvo duže od šest mjeseci ne znači automatski otkaz. Zakon predviđa posebne uvjete i postupak: ako radnik ne može vratiti na ranije ili druge odgovarajuće poslove, poslodavac može, nakon konsultacija s vijećem zaposlenika, otkazati ugovor o radu. Za prestanak ugovora moraju postojati dodatni zakonski uvjeti i mora biti provedena odgovarajuća procedura.
Važno je razumjeti i razliku između otkaza i isteka ugovora na određeno vrijeme. U Federaciji BiH, ugovor na određeno vrijeme u pravilu prestaje istekom perioda na koji je zaključen, čak i ako se radnik nalazi na običnom bolovanju. Izuzetak je bolovanje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, gdje se vrijeme zdravstvene spriječenosti za rad ne uračunava u trajanje ugovora na određeno vrijeme, što znači da se ugovor produžava za taj period. Slična zaštita postoji i u Republici Srpskoj za radnike povrijeđene na radu ili oboljele od profesionalne bolesti.
Ukoliko radnik smatra da je otkaz nezakonit, ima pravo tražiti zaštitu svojih prava. U Federaciji BiH radnik može u roku od 30 dana od dostavljanja odluke zahtijevati zaštitu od poslodavca, a ako poslodavac ne udovolji zahtjevu, može pokrenuti sudski postupak u daljnjem roku od 90 dana. Slične mogućnosti osporavanja nezakonitog otkaza, uključujući sudsko vraćanje na posao i isplatu izgubljenih primanja, postoje i u Republici Srpskoj.
Stoga, radnik u BiH ne može zakonito dobiti otkaz samo zato što koristi opravdano bolovanje, ali bolovanje ne sprečava svaki mogući prestanak radnog odnosa. Presudno je zbog čega je bolovanje otvoreno, koji ugovor radnik ima, postoji li drugi zakonom opravdan razlog za otkaz i je li poslodavac ispoštovao propisanu proceduru. Posebno snažnu zaštitu imaju radnici koji su povrijeđeni na radu ili su oboljeli od profesionalne bolesti, dok zloupotreba bolovanja i teške povrede radnih obaveza mogu biti razlog za otkaz, uz uvjete propisane odgovarajućim zakonom.










