Općina Čeminac u Baranji, čini se, pronašla je model zaštite socijalnog standarda koji može pridonijeti demografskoj obnovi, ali i sprečavanju masovnog odlaska stanovništva iz Hrvatske. Ono o čemu Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku tek razmišlja, u Općini Čeminac riješili su na vrlo učinkovit način. Mladi parovi koji po prvi put stupaju u brak, pod uvjetom da nakon toga tri godine ostanu živjeti na području Općine, dobivaju pomoć od 10 tisuća kuna, a imaju i pravo na jednokratni iznos od 15.000 kuna za adaptaciju stambenog prostora.
Osobe mlađe od 40 godina, odluče li se za kupovinu svoje prve nekretnine kojom trajno žele riješiti stambeno pitanje, mogu računati na subvenciju u iznosu polovine mjesečne rate kredita i to punih 15 godina. I ne samo to: Općina će im, kada kupe stan ili kuću, još jednokratno dati 10 tisuća kuna kao pomoć za uređenje stambenog prostora.
KAKO JE TO MOGUĆE U OPĆINI KOJA JE POD POSEBNOM DRŽAVNOM SKRBI?
Za prvo novorođeno dijete u obitelji roditelji će dobiti pomoć od 10 tisuća kuna, za drugo 15, a za treće i svako iduće, 20 tisuća kuna. No, skrb općine o djeci ne prestaje njihovim rođenjem. Svaki osnovnoškolac na području općine mjesečno dobiva 100 kuna, srednjoškolci 400, a studenti tisuću kuna. Općina također sufinancira prijevoz srednjoškolaca i studenata, kao i troškove nabavke udžbenika za osnovnoškolce.
Uz to postoji i niz mjera za socijalno ugrožene mještane: od pomoći za nabavku ogrijeva, plaćanja dijela rata struje, plina, vode, subvencija za stanarinu, do jednokratnih novčanih pomoći. Kako je to moguće u jednoj maloj Općini, koja se uz to još nalazi na području od posebne državne skrbi? Kako je to moguće kada je do prije samo četiri godine Općina imala prihode od samo 5,5 milijuna kuna i izvorni proračun od jedva 2,5 milijuna kuna? Od toga najveći dio trošio se za plaće zaposlenih, materijalne troškove i donacije za čak 84 različite udruge. Samo su udruge, od braniteljskih, sportskih, ribičkih… godišnje iz siromašnog općinskog proračuna dobivale više od 800 tisuća kuna. Tim novcem, kaže načelnik Općine Čeminac, dr. Zlatko Pinjuh (HDZ), uglavnom su se zadovoljavali osobni interesi pojedinaca.
KOMUNALNA NAKNADA PLAĆALA SE POPUT DOBROVOLJNOG PRILOGA
“Zvuči nevjerojatno, ali komunalnu naknadu plaćalo se kao da se radi o dobrovoljnim prilozima, a ne o zakonskoj obvezi. Tu naknadu nije plaćalo ni jedno veliko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a Belje je to činilo simbolično. Od komunalne naknade Općina je ubirala tek nekoliko stotina tisuća kuna, a revizijom je utvrđeno da je obveze izvršavalo tek 40 posto mještana”, kaže Pinjuh.
UVOĐENJEM REDA I PROVOĐENJEM ZAKONA, STVORILA SE POBUNA
Kad je uveo red u naplatu komunalne i grobne naknade te drugih propisanih obveza, nastala je pobuna, predvođena onima koji do tada nisu ništa plaćali. Načelnika Pinjuha optuživali su za harač i pljačku, pljuštale su prijave ministarstvima uprave, graditeljstva, Državnom odvjetništvu, USKOK-u. Sve je odbačeno, a Pinjuh je nastavio borbu. Nije imao ni podršku vlastite stranke, HDZ-a, jer je uvođenjem reda u naplati počeo stršati u odnosu na druge sredine, pokazavši kako provođenjem zakona općine i gradovi vrlo jednostavno mnogu značajno povećati vlastite prihode.
Kada je potkraj 2014., nakon izvanrednih izbora, preuzeo vođenje Općine, zatekao je dug bivšeg načelnika od oko osam milijuna kuna (gotovo dva puta veći od proračuna!), no sve to uspio je sanirati. A onda dolazi do izvanrednih izbora za Općinsko vijeće kada jedan HDSSB-ov vijećnik, koji je do tada podržavao tijesnu HDZ-ovu većinu, prelazi na drugu stranu. Kampanja je, kaže Pinjuh, bila bjesomučna, no HDZ dobiva više od 70 posto vijećnika, pa Pinjuh od tada ima stabilnu većinu u Općinskom vijeću.
UNATOČ PROSVJEDA, PINJUH JE NADMOĆNO POBIJEDIO NA IZBORIMA
“Ne znam čija je to odluka bila i kako je to uopće moglo funkcionirati, no do mog dolaska veliki OPG-ovi koji su primali ogromne državne poticaje, nisu općini plaćali ništa”, kaže Pinjuh. “Pred lokalne izbore prošle godine organizirali su prosvjede, dali Vladi ultimatum od 21 dan da se obračuna sa mnom – pisali premijeru Plenkoviću, ministru Tolušiću, tadašnjem županu Šišljagiću, kukajući kako im je komunalna naknada previsoka.
Organizirali su prosvjed pred općinom i dovezli svoje traktore i kamione vrijedne bar 100.000 eura svaki, a ‘financijsku ugroženost’ dokazivali svojim Mercedesima i džipovima”, kaže Pinjuh i dodaje da su prosvjednike, svojim dolaskom, podržavali i tadašnji dožupan, a danas državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Željko Kraljičak, kao i današnji načelnik belomanastirske policije Ivica Tkalec.
Na lokalnim izborima prošle godine Pinjuh nadmoćno pobjeđuje u prvom krugu sa 67,35 posto osvojenih glasova. Unatoč širokom socijalnom programu, općina Čeminac danas ima mogućnosti i za investicije. Najveća je izgradnja Društvenog doma vrijednog 9,3 milijuna kuna koji će biti završen do listopada ove godine.
OPONENTI SE NE MIRE, PA PINJUHA OPTUŽUJU ZA NEPOTIZAM
Pinjuhovi oponenti koji se i dalje ne mire što moraju plaćati komunalnu naknadu i doprinos, sada ga optužuju da i njegova dva sina koriste povlaštene kredite za kupnju stanova, te da je jedan od njih zaposlen u općini kao komunalni redar.
Pinjuh kaže da je to točno i dodaje: “Ne vidim ni jedan razlog zašto se moji sinovi, ako ispunjavaju kriterije kao i drugi mještani, ne bi mogli prijaviti. Zar je alternativa donošenje zakona i propisa koji bi djecu općinskih načelnika, tajnika ili vijećnika – bez obzira na uvjete isključili iz tih prava? Ili još gore: je li alternativa ukidanje socijalnih programa?”, pita se načelnik Općine Čeminac, dr. Zlatko Pinjuh, piše Telegram.hr
