Hip_Urednik
Incident u kojem je avion koji je prevozio predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen prisilno sletio u Plovdivu koristeći papirnate karte zbog navodnog ometanja GPS signala izazvao je zabrinutost u Europi. Iako su bugarski dužnosnici demantirali povezanost incidenta s Rusijom, stručnjaci upozoravaju na sve učestalije ruske taktike “sive zone” koje ugrožavaju sigurnost, uključujući ometanje GPS sustava i druge oblike hibridnog ratovanja. Ometanje GPS signala (engl. jamming) podrazumijeva emitiranje radiofrekvencijskih signala koji ometaju ili potpuno blokiraju komunikaciju između GPS satelita i prijemnika na zemlji, poput onih u avionima. Ova tehnika može uzrokovati gubitak navigacijskih podataka, prisiljavajući pilote da se oslanjaju na alternativne metode, poput inercijalnih navigacijskih sustava ili tradicionalnih karata. Druga povezana tehnika, spoofing (lažiranje), podrazumijeva slanje lažnih GPS signala kako bi se prijemnik doveo u zabludu o stvarnoj lokaciji. Prema Johnu Hardieju, zamjeniku direktora Programa za Rusiju pri Zakladi za obranu demokracija, Rusija posjeduje napredne kapacitete za elektroničko ratovanje (electronic warfare, EW) koji omogućavaju ovakve operacije. Takve aktivnosti često potječu iz regija poput Krima ili drugih područja pod ruskom kontrolom, a mogu se provoditi i putem lokalnih aktera unutar Europe, često regrutiranih putem platformi poput Telegrama, navodi Euronews. U regiji Baltičkog mora, ometanje GPS signala zabilježeno je od 2022., s izrazitim porastom od kolovoza 2024. Litva je u lipnju 2025. zabilježila preko 1000 incidenata, dok je u Estoniji 85% letova bilo pogođeno smetnjama. Poljska je u siječnju 2025. evidentirala 2732 slučaja ometanja i lažiranja GPS signala.
Rusija koristi širok spektar taktika tzv. “sive zone” kako bi destabilizirala Europu bez izravne vojne konfrontacije. Prema Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS), broj ruskih sabotažnih operacija u Europi gotovo se učetverostručio od 2023. do 2024. godine. Ove taktike uključuju:
Dezinformacijske kampanje: Rusija širi lažne vijesti i manipulira javnim mnijenjem putem društvenih mreža. Primjer je koordinirana kampanja prije europskih izbora 2024., koja je promovirala proruske i antidemokratske narative, uključujući podršku krajnje desničarskim strankama poput njemačke AfD.
Kibernetički napadi: Hakerski napadi na kritičnu infrastrukturu, poput energetskih mreža ili zdravstvenih sustava, česti su alat hibridnog ratovanja.
Sabotaže i fizički napadi: Nedavna zavjera za atentat na izvršnog direktora njemačkog proizvođača oružja Rheinmetall dio je šireg plana napada na europske obrambene tvrtke koje podržavaju Ukrajinu.
Regrutiranje lokalnih aktera: Rusija koristi platforme poput Telegrama za angažiranje pojedinaca unutar Europe za provođenje subverzivnih aktivnosti, uključujući ometanje GPS signala.
Stručnjaci poput Franziske Davies ističu da je cilj ovih aktivnosti oslabiti zapadni demokratski model i stvoriti nestabilnost. “Rusija teži Europi u kojoj može nametati svoju volju silom, bez poštivanja međunarodnih pravila”, kaže Davies. NATO i EU aktivno rade na suzbijanju ovih prijetnji. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je na “izravnu prijetnju” koju Rusija predstavlja za cijeli kontinent, ističući da su svi dijelovi Europe, od Londona do Tallinna, potencijalne mete. NATO razvija strategije za borbu protiv ometanja GPS-a, dok EU planira postavljanje dodatnih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti kako bi poboljšala otpornost na smetnje.
Povjerenik EU za obranu i svemir Andrius Kubilius naglasio je važnost obuke pilota za alternativne navigacijske metode. Iako ometanje GPS-a može uzrokovati ozbiljne poremećaje, stručnjaci poput anonimnog pilota koji je razgovarao s Euronewsom ističu da ono rijetko predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti putničkih letova, jer piloti imaju protokole za takve situacije.
IISS upozorava da ruske operacije, iako nisu izazvale masovne žrtve, imaju za cilj zastrašivanje i testiranje odlučnosti europskih vlada. Stručnjaci poput Tapija Pyysala iz Europskog centra za suzbijanje hibridnih prijetnji pozivaju na bolju razmjenu obavještajnih podataka među zemljama članicama i jačanje zakonodavstva kako bi se zatvorile sigurnosne praznine. Građani također igraju ključnu ulogu. Prepoznavanje lažnih vijesti, provjera izvora informacija i izgradnja civilnog otpora ključni su za borbu protiv hibridnih prijetnji. Njemački stručnjak Frank Sauer naglašava potrebu za pripremom stanovništva na moguće poremećaje, poput nestanaka struje, te jačanje civilnih struktura za pružanje pomoći u kriznim situacijama, piše Euronews. Dok Rusija nastavlja s hibridnim ratovanjem, Europa se suočava s izazovom prilagodbe na ove suptilne, ali opasne prijetnje. Kako kaže Pyysalo: “Budite spremni na najgore, ali nadajte se najboljem.”
Powered by WPeMatico
