Hrvatska se radna snaga u zadnjih deset godina smanjila za pola milijuna ljudi, od čega je 250.000 odnosi na prirodni tijek, a drugih 250.000 ljudi se iselilo, piše Novi list. Lijepoj našoj se, poručio je savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) Davorko Vidović, sprema „drama na koju se nije pravovremeno reagiralo”.
Hrvatska, naime, ima vrlo ograničene resurse, a nastojanjima da se putem cjeloživotnog obrazovanja produlji radni vijek, kao i da se kroz novi sustav obrazovanja mlade i ranije uključi na tržište rada, neće se moći riješiti problem kroničnog nedostatka radnika.
– Sve ostalo Hrvatska će morati kompenzirati na dva načina: ili uvozom radne snage, a pitanje je i odakle jer regija se također snažno i brzo prazni, ili će se morati kompenzirati većom razinom automatizacije, robotizacije i slično – upozorio je Vidović.
Iako je Vlada ove godine podigla kvote za uvoz stranih radnika na 65.100 što je dramatični porast u odnosu na 400 dozvola izdanih pred pet godina, postavlja se pitanje gdje pronaći radnu snagu. Bosna i Hercegovina je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, piše Novi list, tako da se za zaposlenicima poseže sve dalje i dalje. Građevinski sektor radnike sve češće traži u Pakistanu i Indiji, dok se u turizmu računa na uvoz radnika s Filipina. Fokus je dakle usmjeren na druge kontinente, no što će to značiti za njihovu kulturnu i radnu integraciju, upozorio je Vidović, još nije poznato. Naime, Hrvatska nema migracijsku strategiju.
– Mi nemamo useljeničku politiku, nemamo pojma kako reimigrirati, kako zadržati postojeće radnike, to su sve pitanja i problemi s kojima se ozbiljne zemlje ozbiljno nose. Hrvatska to nažalost ne radi već desetljećima, Komora na to upozorava – ustvrdio je Vidović, dodavši kako se u domaće radnike godinama premalo ulagalo.
Ipak, HGK-ov savjetnik drži kako će plaće i ostali benefiti u Hrvatskoj morati rasti, želi li Hrvatska postati konkurentna zapadnim zemljama.
– U ovom trenutku je dramatično, imamo slučajeve gdje 30 posto ukupno zaposlenih u nekoj firmi traži sporazumni raskid radnog odnosa i odlaze u inozemstvo, ostavljaju čak i sigurna zaposlenja – upozorava.
No, čak i kad poslodavci nude iznadprosječnu plaću i dobre radne uvjete, radnike ne mogu pronaći. S time su se suočili i u riječkoj kompaniji Metis za prikupljanje i gospodarenje otpadom u kojoj vozačima nude neto plaću od 10.000 kuna, no zainteresiranih nema. Raspisali su natječaj za desetero ljudi, no nije im se nitko javio.
– Nudimo plaću od 10 tisuća kuna neto, slobodne vikende i popodneva, ali interesa nema. No, kada raspišemo natječaj za zapošljavanje pravnika javi se 400 kandidata – rekao je za Novi list direktor Metisa Jerry Pajić.
