Home Zanimljivosti Pčele nestaju alarmantnom brzinom, na proljeće ostajemo bez domaćeg meda

Pčele nestaju alarmantnom brzinom, na proljeće ostajemo bez domaćeg meda

SHARE

Trećina svjetskih usjeva ovisi o pčelama i oprašivanju, a posljednjih nekoliko desetljeća pčele su počele odumirati alarmantnom brzinom. Smanjenje broja pčela s vremenom će dovesti do toga da najdraža prirodna i neprerađena hrana postane slabo dostupna.

Također će dovesti i do povećanih cijena mnogih biljaka, povrća i voća koje svakodnevno jedemo.

Iako je već bilo pokušaja da se zaustavi njihovo odumiranje, pčele i dalje ugibaju.

Prije pedesetak godina svijet je izgledao potpuno drugačije.

Pčele su imale obilje cvjetova na kojima su se gostile, a ujedno je bilo manje štetočina i bolesti koje su prijetile njihovom prehrambenom lancu. Ovih je dana priroda morala ustuknuti pred industrijalizacijom i naše pčele sada sve teže mogu pronaći dobar pelud i nektar.

Poljoprivrednici se sve više koriste herbicidima i insekticidima, a to je dovelo do fenomena nazvanog Poremećaj kolapsa kolonija ili CCD poremećaj. CCD je stanje kada pčele postanu toliko dezorijentirane i zatrovane da više ne znaju pronaći put u svoju košnicu. Ili kad, nakon povratka u košnicu, uginu od trovanja, piše Prvi.tv.

“Odumiranje pčela šalje jasnu poruku kako one danas ne mogu preživjeti u poljoprivrednim i urbanim uvjetima koje smo stvorili.” izjavila je Marla Spivak, entomolog i profesorica na sveučilištu u Minnesoti.

Iako pčele nisu potrebne za oprašivanje baš svih biljaka jer neke imaju mogućnost samo-oprašivanja ili se oslanjaju na vjetar, mnoge od vama najdražih namirnica u rizičnoj su skupini i mogle bi nestati s kuhinjskih stolova.

Namirnice koje bi mogle nestati: jabuka, mango, kiwi, breskva, bobičasto voće, sve vrste luka, kruška, lucerna, indijski oraščić, avokado, marakuja, grah, povrće iz roda Cruciferae (cvjetača, kupus, brokula…), kakaovac i kava, biljke iz roda Gossypium (pamuk), limun i limeta, mrkva, krastavac, dinja, lubenica, kokos, šećerna repa, repica, paprika, crvena paprika, zelena paprika, ljute papričice, papaja, patlidžan, vanilija, rajčica, grožđe, mnoge sjemenke i orašasti plodovi.

Znatno smanjenje populacije pčela ili njezino potpuno izumiranje dovelo bi do velikog ili potpunog nestanka navedenih namirnica.

Ako želite da vaše tijelo i u budućnosti bude zdravo, a kuhinja zanimljiva i šarena, hitno treba nešto poduzeti, prije nego bude prekasno.

Što možete učiniti?

– Zasadite u svom vrtu, dvorištu ili na javnoj površini biljke koje privlače pčele;

– Ograničite uporabu pesticida i koristite organske alternative;

– Kupujte lokalne, organski uzgojene namirnice i med, te tako podržite poljoprivrednike i pčelare u svom kraju;

– Donirajte ili pomozite raznim neprofitnim organizacijama koje rade na tome da zaštite, povećaju i ojačaju populaciju pčela.

Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, pčelarska priča datira još s kraja XIX. stoljeća kad je 1898. godine formirana središnja pčelarska udruga u Sarajevu.

Neki podaci kažu kako u BiH postoji oko 400 tisuća košnica, a pčelarstvom se bave deseci tisuća ljudi. Ipak, profesionalno se time bavi samo vrlo mali broj ljudi, a oni bi trebali biti okosnicom poljoprivredne grane.

Ono što najviše utječe na BH pčele jeste uporaba pesticida. Na ulasku u BiH ne provjeravaju se dovoljno pesticidi i kemijska sredstva, najprije stoga jer nema toliko inspekcijskih službi, a postojeće nemaju dovoljno prostora analizirati sve sastojke pesticida.

Misteriozni nestanak pčela izazvao veliku zabrinutost. Pretpostavlja se kako je do toga dovela i intenzivna upraba pesticida posljednjih nekoliko godina, zbog čega pčelari traže da resorne službe financiraju znanstveno-istraživačke radove kako bi se otkrio točan uzrok.

Druga zabrinjavajuća stvar jeste da BiH ostaje bez svog meda. Zbog lošeg prinosa prethodnih godina, pčelari su potrošili gotovo sve zalihe pa se očekuje kako na proljeće neće više biti domaćeg meda.

Kad je riječ o zakonskoj regulativi, odgovorni u BiH nisu razmišljale o zakonima i propisima u pčelarstvu i granama povezanim s pčelarstvom, pa ta pitanja još nisu zakonski regulirana.