Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja) objavio je rezultate istraživačkog projekta “Kakve su navike učenja, obrasci pisanja (prepisivanja) domaćih zadaća i percepcija meritokracije?”.
Istraživanje su zajedno sa županijskim stručnim vijećima stručnih suradnika pedagoga osnovnih škola Zagrebačke, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije provodili od studenog 2015. do veljače 2016. godine.
Voditelji istraživanja bili su dr. sc. Zrinka Ristić Dedić i dr. sc. Boris Jokić.
Projekt je proveden s ciljem istraživanja razvijenosti kompetencije “učiti kako učiti” kod učenika četvrtih i osmih razreda u te četiri županije. Istraživanje je jedinstveno i po činjenici da su sudjelovale sve javne osnovne škole iz te četiri hrvatske županije, kao i svi učenici četvrtih i osmih razreda u tim školama: 6409 četvrtaša i 6411 osmaša.
Zaključci istraživanja prilično su poražavajući – gotovo dvije trećine učenika osmih razreda u četiri županije u kojima je provedeno istraživanje ne uči svakodnevno. Djevojčice pokazuju nešto veću redovitost u učenju.
Posebno je zabrinjavajuća, ističu, činjenica da gotovo 60% učenika osmih razreda uči isključivo prije ispitivanja, a što je karakteristično za oba spola i sve kategorije učenika, od onih s najslabijim do onih s najboljim uspjehom.
Gotovo polovica osmaša domaće zadaće, lektire i slično “često” ili “gotovo uvijek” piše u zadnji čas. “Još više zabrinjavaju odgovori vezani uz to prepisuju li učenici domaće zadaće. Trećina učenika osmih razreda odgovara da to čini ‘često’ ili ‘gotovo uvijek’, a tek petina ‘gotovo nikada’. Premda bi bilo naivno, a možda i neispravno, inzistirati da učenici međusobno ne dijele domaće zadaće, zabrinjava postotak onih koji to čine ‘često’ i ‘gotovo uvijek’.”
Istraživanjem su obuhvaćeni i principi učenika koji se vežu uz visoko obrazovanje, odnosno upis na fakultete. Gotovo dvije trećine učenika smatra da su “za upis na fakultet u Hrvatskoj od sposobnosti učenja važnije snalažljivost, osobne veze i roditelji”, što, navode autori istraživanja, “svjedoči o dubokim poremećajima prevladavajućih sustava društvenih vrijednosti i preslikama dominantnih društvenih obrazaca na područje odgoja i obrazovanja”, piše Dnevnik.hr.