Miris behara širio se crkvenim dvorištem koje je u nekoliko žustrih koraka prešao otac Tomislav Topić kako bi otvorio visoku metalnu ogradu što dijeli vanjski od svijeta trojice monaha u opatiji Marija Zvijezda. Tu u Banjoj Luci nekoć je bila najveća, a danas je najmanja trapistička zajednici na svijetu. Redovnici ovdje žive po pravilu svetog Benedikta “Ora et labora” (moli i radi). Budućnost opatije neizvjesna je i što će s njome biti odlučit će se u rujnu, na Generalnom kapitulu. Na toj najvećoj skupštini kojoj će nazočiti poglavari cijelog reda, a koja će se održati u Asizu u Italiji, mudre će glave odlučiti hoće li 73-godišnji opat Dom François de Place ostati apostolski administrator Marije Zvijezde ili će posljednjim trapistima istočno od Alpa poglavar biti neki drugi samostan pa će se tek odlučiti kakav će život ovdje ubuduće biti. Najgore, no ne i nemoguće rješenje jest da se samostan u Banjoj Luci zatvori. Otac Tomislav o ishodu niti želi niti može nagađati. Do rujna ima još vremena, a njega trenutačno more neke druge brige. U skoro vrijeme, a najdalje iza Uskrsa, valja mu odlučiti kome će povjeriti recept za pripremanje sira trapista – svom rođenom bratu Zvonku, koji je u samostanu glavni, ili monahu Franji Apanoviću. – Blizu sam odluke – kaže.
Išao učiti u Francusku
Tomislav Topić jedini na cijelom Balkanu zna recept za pripremanje trapista – polutvrdog sira blage arome i specifičnog okusa i mirisa koji dozrijeva tri mjeseca u strogo kontroliranim uvjetima. Opatija Marija Zvijezda proizvodila je sir od 1882. godine i bila je službeni dobavljač kraljevske palače u Beogradu i Beču, no 1945. godine komunistička je vlast zabranila proizvodnju sira, uzevši trapistima svu imovinu. Od tada su trapisti sir pravili samo za svoje potrebe ili za kakvu prigodu, a kada je 1996. godine iznenada umro brat Mohor, jedini koji je znao recept, činilo se da su banjolučki trapisti završili s proizvodnjom. No, otac Tomislav otputovao je 2007. u Francusku, u samostan Mont des Cats, učio kako se pravi sir, a Poligny je pohađao i tečaj za sirara u civilnoj školi. Kad je bio spreman, povjeren mu je tajni recept s kojim se vratio u Banju Luku kaneći oživiti povijest. Redovnici su se udružili sa zemljoradničkom zadrugom Livač koju je u tridesetak kilometara udaljenom Aleksandrovcu osnovao Caritas banjolučke biskupije i 2008. godine ponovno je pokreta proizvodnja sira.
Iako je nepisano pravilo da se recept pravljenja sira prenosi na mlađeg redovnika, a otac Tomislav trenutno je najmlađi u Mariji Zvijezdi, u sirani u Aleksandrovcu direktor zadruge Livač Draženko Budimir tvrdi da zastoja u proizvodnji sira nema niti će ga biti, te da trapist i dalje prave – redovnici. Priča se da tajni recept zna otac Zvonko Topić, koji u siranu dolazi dva-tri puta sedmično. No, recept za pravljenje trapista strogo je čuvana tajna koja se duže od stoljeća prenosi od usta do usta i u pravilu nikada dva redovnika iz jednog samostana ne znaju cijelu proceduru.
Budimir kaže da je biskup Franjo Komarica otputovao u Rim kako bi se osigurao opstanak opatije. Uvjeren je da će samostan u Banjoj Luci opstati i nastaviti s radom. Uostalom, sir trapist bit će važan u 5,65 milijuna kuna vrijednom projektu prekogranične suradnje “Staza Baštine – od Trapista do Graničara” koji Caritas banjalučke biskupije provodi s Lipikom i Garešnicom.
– U Republici Srpskoj se stidljivo spominje trapist, a njegova proizvodnja je važna za regiju, biskupiju i za položaj Hrvata koji su ovdje još ostali. Kroz ovaj projekat namjeravamo napraviti stazu koja će ići od graničara iz Hrvatske preko Nove Topole u kojoj je njemačka zajednica, Čelinovca, gdje je poljska zajednica, i Mahovljana, gdje je talijanska zajednica, do opatije Marija Zvijezda. Sve su te zajednice na ovaj prostor došle zajedno s trapistima – objašnjava Budimir.
U sirani, u kojoj su sada novi pasterizator i presa, već su eksperimentalno počeli od sirutke proizvoditi ricottu te polutvrdi kravlji sir. U zadruzi je 19 zaposlenih, na farmi imaju oko 320 goveda, od čega je 150 muznih krava. Naziv sira trapista zaštitili su 2009. godine, ali to nije bilo dovoljno da se s tržišta uklone krivotvoritelji.
– Htjeli smo zaštititi originalnost proizvoda, ali Agencija za intelektualno vlasništvo i Agencija za sigurnost hrane sada se spore ko je nadležan za pokretanje postupka. Obje agencije tvrde da je nadležnost njihova – kaže direktor Budimir.
