Da tekuća godina nije naklonjena nositeljima ratne HDZ-ove politike u BiH iz devedesetih, svjedoči, osim žalbenog postupka Jadranku Prliću i ostalim vojnim i civilnih vođama HVO-a u Haagu, i stečaj legendarne ’66. pukovnije’ generala HVO-a i HV-a Ljube Ćesića Rojsa, što ga je Financijska agencija ovih dana poduzela po službenoj dužnosti.
To će biti i kraj Rojsove, prvo postrojbe pa zatim zadruge za izgradnju prometnica, budući da je prvo stečajno ročište pokazalo da pukovnija nema nikakve imovine koja se može brzo unovčiti, zaposlenih i prihoda. Tako će odvjetnik Mirko Batarelo i Državno odvjetništvo koji od Rojsove zadruge u stečaju potražuju oko četiri milijuna kuna svaki, vjerojatno ostati bez lipe naplate.
Nije dao ni lipe
– Ma ja sam to prijavio više reda radi, jer me zakon na to obvezuje, inače nema ništa od te naplate, nemam se otkuda naplatiti – potvrđuje nam Batarelo, kojem su ’66. pukovnija’ i Ljubo Ćesić Rojs ostali dužni za odvjetničke usluge u postupcima po sudskoj tužbi za naknadu štete od države. Radilo se o famoznoj Rojsovoj tužbi za nenaplaćene radove i usluge ’66. pukovnije’ na prometnicama i autocestama u Hrvatskoj, a kroz sudske postupke Rojs je postavio odštetni zahtjev od pola milijarde kuna. Prema dostupnim podacima, Ljubo Ćesić je zastupao oko 2400 pripadnika ’66. pukovnije’.
– Rojs mi za četiri godine zastupanja nije platio ni lipe, pa sam mu otkazao punomoć. Inače, u tim postupcima ’66. pukovnija’ je u pravu, što god nakon svega mislio o Rojsu, a ne mislim o njemu ništa dobro, upravo suprotno. Dakle, pripadnici pukovnije su u uniformama Hrvatske vojske odrađivali posao, i to dobar posao jer su imali najmodernije strojeve i veliko iskustvo otprije. Svatko će vam posvjedočiti da su to bili dobri radnici i red je bio da ih se plati za ono što su odradili. Druga je stvar kako ih je Rojs plaćao, što im je obećao, kako je sve to išlo. Što se poslije događalo u tim postupcima ne znam, jer sam otkazao punomoć – rekao nam je Batarelo.
Potraživanje Državnog odvjetništva prema ‘Šezdeset šestoj’ odnosi se na troškove spomenutih sudskih postupaka koje je Rojs pokrenuo protiv države, i dio kojih je već izgubio. Na stečajnom ročištu pojavio se i zahtjev Ministarstva financija za porezni i dug doprinosa od 55 tisuća kuna.
Trgovački sud u Zagrebu još je prije dvije godine predložio stečaj zadruge Ljube Ćesića Rojsa, koji je na predstečajnim ročištima molio da se s tim pričeka dok ne završe spomenuti sudski postupci, a spominjao je, kako doznajemo, i mogući dogovor s državom o mirnom rješenju spora.
Blokiran račun
U trenutku kada je FINA proglasila stečaj, račun zadruge bio je blokiran na iznos od pola milijuna kuna.
Novi stečajni zakon u ovom slučaju ne ide na ruku vjerovnicima. Budući da ‘Šezdeset šesta’ nema ni lipe na računu ni imovine koja se može unovčiti, provođenje stečaja morali su platiti sami vjerovnici, inače po sili zakona slijedi po kratkome postupku dovršetak stečaja i brisanje i zadruge i njezinih dugova.
Tko je jamio, jamio je, rekao bi glavni junak ove priče.
Slobodna Dalmacija