Home Gospodarstvo Pod velom žute prašine niče jezero za HE Mostarsko Blato

Pod velom žute prašine niče jezero za HE Mostarsko Blato

SHARE

Škrti krajolik ispresijecan krivudavim stazama, i tutanj teške mehanizacije koja podiže nepregledne zavjese prašine, kao da utjelovljuju scenu sa snimanja nekog budućeg nastavka antologije futurističkog filmskog serijala katastrofe “Pobješnjeli Max”.

Dakako nije riječ o vješto postavljenoj filmskoj koreografiji, nego o gradilištu na kom se ovih dana užurbano radi kako bi se, što je moguće više, priveli kraju radovi na izgradnji akumulacijskog bazena za HE Mostarsko Blato. Posjetili smo ovo veliko gradilište kako bismo iz prve ruke saznali do kud se stiglo s radovima i na koje eventualne probleme izvođači radova nailaze u ovoj fazi finalizacije projekta bazena, kao posljednjeg značajnog graditeljskog segmenta cjelokupnog projekta HE Mostarsko Blato.

Pod velom žute prašine iz Mostarskog blata niče jezero

Od gustog oblaka prašine kojeg su za sobom podigli ogromni kotači kamiona za prijevoz iskopane zemlje, isprva nismo uočili manju skupinu radnika, bagerista i vozača koji su baš u to vrijeme u našem smjeru kretali na ručak. Pogledali smo na sat bilo je točno 12 kad je voditelj poslova Predrag Tokmakčija u svom plavom terencu stigao i obavijestio radnike kako je vrijeme ručka i sam se uputivši prema radničkoj menzi gdje će sa svojim radnicima podijeliti današnji obrok.

Da je riječ o nastavku radova na postojećoj hidroelektrani, potvrdili su nam u Elektroprivredi HZ HB te naglasili kako će zbog prirode posla i ograničenosti vremenskim prilikama radovi biti nastavljeni i u idućoj godini. “Građevinski radovi na Mostarskom blatu samo su nastavak radova na završetku složene građevine projekta HE Mostarsko blato, tj. akumulacijskoga bazena kao posljednjeg građevinskog objekta te hidroelektrane. Svi su radovi koji se izvode u okviru već dobivenih dozvola, a mogućnost izvedbe radova ograničena je na kratko sušno ljetno razdoblje”, kazali su za Večernjak iz Sektora korporativnih komunikacija.

– Voda, samo voda, to nam usporava radove, žali se radnik na teškom bageru koji duboko prodire u utrobu zemlje, stvarajući akumulacijski bazen za potrebe Hidroelektrane Mostarsko blato. U tijeku su radovi na izgradnji drugog akumulacijskog bazena. Kako se radovi na ovom objektu mogu vršiti isključivo u sušnom razdoblju godine, građevinski radnici su svakodnevno na terenu, unatoč ekstremnim temperaturama. Vidite kako je raditi kada je prašina, a nama je najveći problem kada padne kiša, tada radovi jednostavno stanu. Strojevi ne mogu ništa, proklizavaju kamioni, a ni bageri ne mogu raditi, objašnjava nam voditelj radova.

Ovo je samo nastavak započetih radova, točnije njegova zadnja faza. Već ranije je trebala biti završena izgradnja svih objekata, ali smo imali pravnih problema.

Naime, poznato vam je da su ovdje isitnjene parcele, te se javlja mnogo vlasnika, s iznimno malim površinama, ali sada su konačno riješeni i ti imovinsko-pravni odnosi, te smo nastavili s izgradnjom akumulacijskih kanala, kaže voditelj projekta HE Mostarsko blato Dragan Miličević, tvrdeći da radovi zasad idu predviđenom dinamikom.

Kad se završi i ovaj objekt, točnije dva objekta, izgradnja odvodnog podzemnog kanala i akumulacijskog bazena, to bi bio posljednji od devet građevinskih objekata koji su planirani u sklopu izgradnje HE Mostarsko blato.

Hidroelektrana je svečano puštena u rad 13. svibnja 2010. godine i energetski koristi prirodnu visinsku razliku od 178 m između Mostarskoga blata i Bišća polja, tj. doline rijeke Neretve.

Izgradnjom i ovih objekata, pored činjenice da ćemo mi povećati proizvodnju električne energije za oko 20 posto moći ćemo i kontrolirati punjenje i pražnjenje akumulacija, ali i cijelog područja Mostarskog blata. Primijetili ste da izgradnjom HE Mostarsko blato nema više poplava, tvrdi Miličević.

Dok Elektroprivreda vodi brigu o iskorištavanju svake kapi vode, mještani se raduju što im više neće poplave uništavati usjeve, ali su zabrinuti da hidroelektrane ne popiju svu vodu iz Blata.

Naime, nekoliko desetaka bunara iz kojih mještani crpe vodu natapa stotine duluma plodnih vrtova i opskrbljuje tisuće kućanstava vodom, doduše industrijskom jer se u posljednje vrijeme rijetko pije voda iz Blata, iako je nekada bila i čista i bistra i zdrava.

Nema nikakve bojazni da će se razina vode u Blatu s ovim kanalom spustiti i da će izazvati nestanak vode u postojećim bunarima. Točnije, moguće je da to bude tek na dijelu od Humca do objekta Hidroelektrane, ali gore dalje to se neće dogoditi, tvrdi Miličević.

Većinu mještana oko Blata brine voda, kako ona koja izaziva poplave, tako i ona koja putem vodovoda stiže u kuće i natapa žednu zemlju. Ljutodočani se pitaju – hoće li ovim kanalom nestati prikanaca u blatu? A što će biti sa žabama i rakovima, pitaju opet Ćorići, također Ljutodočani.

Večernji list