NOVINARKA portala BBC Livia Gershon u nedavnom članku istražila je temu poslova na kojima se ljudi neće moći zamijeniti strojevima. U nastavku prenosimo dijelove njezinog članka.
“Tehnologije poput umjetne inteligencije i obrade podataka mijenjaju poslovni svijet. Poslovi u maloprodaji nestaju u Sjedinjenim Američkim Državama, ljude zamjenjuju roboti. U Kini prošle nisko plaćene poslove u proizvodnji sada rade roboti. Studije su pokazale da je sada u Americi 40 posto poslova u opasnosti od automatizacije, kao i dvije trećine poslova u zemljama u razvoju.
No, jedan je dio poslova nezamjenjiv: oni za koje su potrebne emocionalne vještine. Izrađuju se strojevi koji prepoznaju emocije na ljudskim licima i u glasovima, ali daleko su od simuliranja stvarne empatije, a stoljećima se raspravlja o tome jesu li strojevi s pravim osjećajima uopće mogućnost.
Ukoliko se ti poslovi ne budu mogli automatizirati, postojat će velika potražnja za radnicima s tim vještinama. No, za sada su te vrste poslova lošije plaćene: ankete su pokazale da su socijalni radnici i profesori u srednjim školama među najpotplaćenijim profesijama”.
Prednosti emocionalnih vještina
“Emocionalne vještine uključuju sve sposobnosti zbog kojih možemo prepoznati i primjereno odgovoriti na emocionalna stanja u sebi i drugima. Sveprisutni su, a istovremeno nevidljivi dio brojnih i raznolikih poslova, od rada na blagajni do pronalaženja novih klijenata u prodaji.
Uz robotizaciju koja se sve više širi, uspješno surađivanje s drugima postaje ključno za uspješni posao.
Revizija Svjetske banke iz 2016. godine pokazala je da 79 posto zaposlenika rangira socioekonomske vještine poput iskrenosti ili sposobnosti za rad u timu kao najvažnije.
Emocionalne su vještine posebno važne u zdravstvu, gdje postoji povećana potražnja za radnicima zbog povećanja globalnog stanovništva i širenja bolesti.
Tu pripadaju visoko obrazovani liječnici i tehničari kojima je rad s pacijentima povezan s tehničkim vještinama, kao i radnici kojima su glavni zadaci potpora i komunikacija s pacijentima.
Obrazovanje je još jedno područje koje zahtijeva ljudski angažman kako bi se motivirali učenici, primijetili problemi u razvoju i razvile društvene vještine. To vrijedi i za obrazovanje odraslih. Veliki internetski tečajevi (MOOC) koji su trebali unaprijediti više obrazovanje, pokazali su se kao neuspjeh jer ih je samo 4-15 posto sudionika završavalo, a još ih je manje završavalo te tečajeve u siromašnijim zajednicama. S druge strane, na fakultetima gdje je radilo toplo osoblje koje je poticalo studente, stope završavanja bile su puno više”.
Potrebno je ulaganje
“Problem je u tome što su kvalitetan socijalni radnik ili specijalizirani predavač preskupi i velikom su broju ljudi nedostupni.
Veliki zdravstveni i obrazovni sustavi primaju velik dio poticaja iz vladinih izvora, posebno u SAD-u, a osnovne i javne škole većinom financira javnost.
Kako raste globalno stanovništvo, kojemu je potrebna kvalitetna zdravstvena skrb i obrazovanje kako bi napredovalo, potrebno je više novaca ulagati u emocionalno vješte radnike”, piše Gershon
