Nikad manje zaposlenih građevinara u Hrvatskoj: krajem lipnja radilo ih je 68.736 i upitno je hoće li moći sagraditi sve planirane stanove, hotele i ostale objekte. Premda se sektor lagano oporavlja, a posla ima, vrijednost narudžbi radova raste, radnika nema.
Potražili su sreću u inozemstvu, uglavnom u Njemačkoj. Nedostaje ih, ovisno o procjenama, od 2000 do 5000. Na potplaćenost radnika u graditeljstvu, sektoru koji je tijekom krize izgubio oko 50 tisuća radnika, upozoravaju Sindikat graditeljstva Hrvatske i HUP-Udruga poslodavaca u graditeljstvu te navode da je unatoč pokrivenosti sektora kolektivnim ugovorom došlo do potplaćenosti radnika. Ističu da se radi o radno intenzivnoj djelatnosti u kojoj niske cijene građevinskih radova generiraju nelojalnu konkurenciju i daljnje samouništavanje građevinskih tvrtki i stalni odljev kvalitetne radne snage.
‘Nestale’ tisuće
Početkom srpnja u zemlji je radilo osamdesetak građevinara više nego krajem prošle godine koja je okončana s njih 68.653, što je najmanji broj građevinara u desetljeće i pol. U 2008. godini građevinara je bilo 108.260, što je 37 posto više nego danas, dok ih je 2003. bilo 80.089 ili 24 posto više nego ih je trenutačno. Po posljednjim statističkim podacima, građevinari prosječno zarađuju 4797 kuna, dok je prosječna plaća za cijelu Hrvatsku 5914 kuna.
– Gospodarska kriza najteže je pogodila građevinski sektor. Zbog nedostatka posla i nelojalne konkurencije, posrnule su mnoge, do jučer solidne građevinske tvrtke. Zadnji primjer je “Viadukt”, naša najveća građevinska tvrtka o čijoj se sudbini upravo raspravlja na Trgovačkom sudu. Sada se nalazimo u situaciji da su uglavnom za sve značajnije infrastrukturne projekte uvjeti natječaja postavljeni nestručno, s pretjeranim zahtjevima za reference kakve ne može ispuniti niti jedna hrvatska građevinska tvrtka – kažu Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske, i Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.
Dodaju da je sektor, unatoč pozitivnim ekonomskim kretanjima u posljednje dvije godine, suočen s masovnim odlaskom radnika u inozemstvo, pretežito u zemlje zapadne Europe koje su otvorile vrata našim radnicima i pružaju im mnogo bolje uvjeta rada, ponajprije plaće. Sindikat i poslodavci u graditeljstvu imaju i prijedlog mjera za podizanje plaća građevinarima, kao i pomoć cijelom sektoru te pozivaju da se u postupcima javne nabave uspostave fer natjecanja sa stručno postavljenim uvjetima i ekonomski opravdanim cijenama koje uključuju i primjenu ugovorenih i propisanih standarda u graditeljstvu kako poslove ne bi dobivale tvrtke bez zaposlenih ni tvrtke koje organizacijski ni tehnički nisu sposobne izvesti tražene građevinske radove.
Povećajmo plaće
– Kad se plaće povećaju na 1000 eura, onda ljudi neće ići raditi u Austriju, Njemačku ili Švicarsku. Težak građevinski posao u inozemstvu se puno više cijeni nego kod nas. Prije dvije, dvije i pol godine, nismo mogli podignuti plaće ni za lipu, pregovaramo za članove u više od 150 tvrtki u zemlji. Bilo je tada viška radnika i bilo je rečeno da tko neće biti na minimalcu, može ići gdje god hoće. Tada je koliko-toliko bila ujednačena ponuda i potražnja za radnicima. Stvari su se promijenile u šest mjeseci, dogodilo se to u drugoj polovici prošle godine, kad se ukazala potreba za radnom snagom. No, ni tada nije bilo značajnog povećanja plaća da bi se zaustavio odljev radne snage, a to bi povećanje plaća neke ljude i vratilo u Hrvatsku – kaže nam Domagoj Ferdebar, glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske.
19,87 milijardi kuna
vrijednost lanjskih radova u graditeljstvu, 3,7 posto više nego preklani i čak 43 posto manje nego u 2008.
15,9 milijardi kuna
novih narudžbi dobili su lani građevinari, 15 posto više nego godinu prije i 39 posto manje nego 2008.