Home Gospodarstvo Tržnica Vrapčići: Hercegovački fenomen socijalne trgovine, spas u teška vremena

Tržnica Vrapčići: Hercegovački fenomen socijalne trgovine, spas u teška vremena

SHARE

Skoro dvadesetak godina vikendom se teško sa sjevera ulazi u Mostar, razlog je samo jedan – Tržnica Vrapčići. Tržno mjesto koje je nastalo iz potrebe ljudi da prodaju i kupuju po najnižim cijenama, godinama je postalo pravi trgovački fenomen i s jednakom snagom privlači kupce, ali i trgovce čak iz susjednih država.

Kad smo je obilazili jednog vikenda, prvo što smo čuli od bilo kojeg sugovornika je dojam da tržnica uvijek dobro radi, da za nju nema krize, recesije ili neke slične ekonomske neprilike. Tržnica je svojevrstan odgovor na krize, neimaštinu i prazne novčanike.

Tržnica Vrapčići, neposredno uz magistralni put M-17, počela je raditi 2000. godine. Ideja je krenula iz tadašnje Općine Sjever, jer su smatrali da postoji potreba za mjestom gdje će se okupljati građani Mostara i šireg područja. U početku je bilo nekoliko stolova gdje su trgovci prodavali domaće povrće i voće. Nešto kasnije, počeli su se nizati kiosci u kojima je prodavana odjeća, obuća, suveniri, dječije igračke, antikviteti i sve što se prodati može”, kaže nam Maja Kajtaz, direktorica javnog preduzeća koje upravlja tržnicom.

Tržnica Vrapčići je u svibnju 2007. godine predana na upravljanje javnom poduzeću Tržnice-Pijace d.o.o. Mostar, a do tada je njom upravljao Grad Mostar.

Na tržnici broj trgovaca nije uvijek isti, ovisi od godišnjeg doba i proizvoda koje prodaju. U kioscima se prodaje uglavnom odjeća, posteljina, antikviteti, slike, tepisi, namještaj… Zelena tržnica nudi povrće i voće te domaće prerađevine od tih proizvoda. Nekoliko ugostitelja pravi izvrsne ćevape na roštilju i nakon obilaska tržnice daju priliku posjetitelju da se odmori. Mnogi kažu da dođu samo da pojedu ćevape za vikend, jer za njih nema ukusnijih. Donji dio tržnice je rezerviran za trgovce koji nemaju mnogo proizvoda i prodaju ih na otvorenom, dakle bez nadstrešnice. To su trgovci koji dolaze iz raznih krajeva, nerijetko se može čuti u narodu da za ovu tržnicu kažu kako ‘ima svega, od igle do lokomotive‘”, priča nam Maja Kajtaz, uz napomenu da zbog toga svake subote i nedjelje dođe veći broj kupaca.

Tržnica je sve ove godine poznata i izvan granica naše države, često možete vidjeti autobuse s tablicama Republike Hrvatske, brojne automobile iz susjednih država.

Problema uvijek ima i nastojimo da ih preduhitrimo, ali kao u svakom poslu, tako i ovdje. Stazu koja je nekad bila u lošem stanju smo betonirali pa je kupcima lakše hodati i obilaziti štandove. Bilo bi dobro da imamo nadstrešnicu, jer kad je loše vrijeme nema mnogo kupaca. Mnoge tržnice imaju suncobrane. I mi smo krenuli tako, ali ubrzo smo odustali zbog prejakog vjetra”, navodi nam problematiku tržnice naša sugovornica, pišeKlix.ba.

Brojni su planovi za ovaj pravi trgovački fenomen, godinama se spekuliralo o gradnji velikog objekta za smještaj tržnice.

S obzirom na položaj, blizinu gradskog centra i glavnih prometnica, ovaj prostor nudi izvanredne mogućnosti razvoja. Tržnica Vrapčići planirana je na prostoru ukupne površine 3,41 hektar i predstavlja dio prostorne cjeline obuhvaćene Regulacijskim planom Centra naselja Vrapčići-Faza II. Regulacijski plan definira osnovne principe i aktivnosti s ciljem uspostavljanja održivog razvoja ovog područja. U tom smislu, određuje osnovne urbanističko-tehničke uvjete za planiranje, izgradnju i uređenje prostora. Mi se svakako vodimo Regulacijskim planom te je na ovom području pored dva velika prodajna objekta s bogatim sadržajem planirana i nova tržnica“, kaže nam Kajtaz.

Tržnica sve ove godine ima značajan socijalni efekt, kako na kupce, tako i na drugoj strani prodavače.

Danas je u našoj državi veoma teško naći posao, tako da mnogi traže sreću upravo radom na našoj tržnici, gdje ostvare koliko-toliko novčanih sredstava da prehrane svoje obitelji. Trgovci nisu samo iz Mostara, a imamo i veliki broj Roma koji su našli svoje utočište te prodaju i zarađuju za životne potrebe“, zaključuje direktorica kompanije Tržnice-Pijace d.o.o. Mostar.

Za razliku od direktorice, trgovci na tržnici se teško odlučuju na razgovor s novinarima i bježe od fotoaparata. Tek nakon nekog vremena kažu da posao ide neovisno o društvenim prilikama, da naroda na tržnici uvijek ima, ukazuju na probleme s infrastrukturom, ali i svjesnost da tržnica donosi kruh stotinama ljudi.

Među kupcima možete sresti ljude svih društvenih grupa i imovinskih stanja, od onih koji traže niže cijene, do onih koji vjeruju da se u Vrapčićima prodaje roba istog i bolje kvalitete od one koja se nudi u mostarskim buticima i trgovinama po tržnim centrima. Osnovne ekonomske zakone znanosti predstavlja kroz susrete ponude i potražnje, tako Hercegovci tržnicu u Vrapčićima doživljavaju kao susret potrebe i teških vremena.