Home Društvo Hercegovina: U opustjelim selima ostao samo kamen

Hercegovina: U opustjelim selima ostao samo kamen

SHARE

Izreka “Hercegovina cijeli svijet naseli, a sebe ne raseli” dobro je poznata u ovom kraju, a potvrdio je i posljednji popis stanovništva, koji govori da u toj regiji živi manje stanovnika nego u samo jednom gradu u drugim krajevima RS, poput Doboja.

Prema popisu iz 2013. godine u cijeloj regiji živi oko 65.500 stanovnika.

U proteklih 25 godina Hercegovina je izgubila više od 8.000 žitelja, a svaka općina ima manje od 1.000 do 3.000 stanovnika.

Hercegovačka sela su skoro pusta, „dimi iz pokoje kuće”, a centar regije, Trebinje, u odnosu na 1991. godinu ima oko 2.500 stanovnika manje.

Najviše stanovništva na selu živi u nevesinjskoj općini, dok u brojnim selima trebinjske općine ima svega oko 5.000 žitelja.

Svaka hercegovačka općina ima po nekoliko sela sa po jednim stanovnikom, a domaćinstva sa pet ili više članova obitelji skoro da nema. Hercegovci iz sela dolaze u gradove, iz manjih općina odlaze u Trebinje, ali i Banjaluku, Beograd, Novi Sad, Rusiju, Njemačku, Austriju, Italiju, Ameriku, Australiju…

Najbolji primjer raseljavanja je Popovo polje, koga smatraju najplodnijom zemljom na Balkanu.

U brojnim selima sa obje strane prostranog polja nekada je vrvilo od djece i života, a sada su pusta ili žive uglavnom stari.

Prema posljednjem popisu, u Popovom polju živi manje od 300 stanovnika, a samo u školu u Veličanima polovinom prošlog stoljeća išlo je 350 đaka.

Napuštanje seoskih imanja počelo je otvaranjem trebinjske firme kada su mlađi u potrazi za boljim životom dolazili u grad i ostajali, a Popovci kažu da ih je najviše unazadilo ukidanje uskotračne pruge, prije četrdeset godina.

U ovom kraju se sjećaju da „ćiro“ nikada nikoga nije ostavio i da se njime moglo stići do Beča.

Novinar i kroničar Žarko Janjić kaže da se vrlo malo studenata nakon završenih fakulteta vraća u Ljubinje, a kao primjer navodi da se u posljednjih dva i po desetljeća u ovu općinu vratio samo jedan đak generacije.

„U jednom mjestu na izlazu iz Ljubinja ima svega nekoliko svjetala, a mještanin mi nedavno slikovito reče da iznad svakog tog svjetla gori i po jedno u inozemstvu. U selu Krtinje 70-ih godina prošlog vijeka bilo je 30 kuća, a sada imaju samo dvije“, ilustrira Janjić tešku demografsku sliku ljubinjskog kraja.

Da su sela pusta svjesna je i trebinjska vlast, koja je uradila niz programa da zadrži ljude na svojim imanjima.

Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović kaže da je oživljavanje sela jedan od epicentara rada gradske uprave.

„Posredstvom Agrarnog fonda podržavamo razvoj sela. Imamo programe samozapošljavanja, davanja nepovratnih sredstava od četiri do 12.000 KM onima koji žele da se bave poljoprivredom i stočarstvom, program besplatne obrade neobrađenih površina i kupovine sadnog materijala za parcele koji odaberu vlasnici“, ističe Petrović.

Najavljuje i izgradnju hladnjača u seoskim područjima gdje bi se čuvali poljoprivredni proizvodi koji će se prodavati u novootvorenoj Hercegovačkoj kući u Trebinju, kao i obnovu kuća i pomoćnih objekata poput staja i sušnica, kako bi se poboljšali uvjeti za proizvodnju zdravih proizvoda.

Podrška djeci sa sela

Gradska uprava izdvojit će preko 100.000 KM pomoći za 149 djece na selu koja pohađaju osnovnu školu.

Visina pomoći je od 75 do 125 KM, a isplaćivat će se 9 mjeseci godišnje.

Petrović je istakao da su donijeli takvu odluku kako bi potakli da ljudi ostanu na selu i kako se škole ne bi gasile.