Pad koncerna Agrokora i uvođenje izvanredne uprave dovesti će novog vlasničkog prestrukturiranja u samom koncernu, ali i u svim tvrtkama sastavnicama tog koncerna. Najveći dio prestrukturiranja vlasništva će se dogoditi nakon nagodbe s vjerovnicima, ali već sada se u nekim Agrokorovim kompanijama događa promjena vlasništva.
Prva na redu promjene vlasništva je bila Agrolaguna, poljoprivredna kompanija iz Istre koja je vodeća u proizvodnji maslinovog ulja i vina u Hrvatskoj. Prije pola godine je većinski paket dionica Agrolagune prešao u ruke Dubravka Grgića, vlasnika koncerna Agram. Tada je Grgić preko svojih tvrtki Euroherca, Agram investa i Jadranskog osiguranja postao vlasnik i 13,9 posto Belja te 9,8 posto Vupika. Grgić je došao u posjed tih kompanija tako da je davao zajmove Agrokoru na temelju repo ugovora kojim su dionice Agrokorovih tvrtki založene kao jamstvo povrata tih istih zajmova.
Poslovno vezan uz Todorića otprije
Ovih dana je u hrvatskim medijima objavljeno kako koncern Agrokor više ne može samostalno vladati ni Ledom, jer je njihovo vlasništvo palo na 48,1 posto dionica. Spekuliralo se i da će velike hrvatske privatne tvrtke također udružiti u određeni koncern te pokušati preuzeti najprofitabilnije tvrtke, za očekivati je kako će se i strane privatne kompanije uključiti u borbu za Agrokor. Za sada se najaktivnijim pokazao Grgić, koji je prošlog tjedna također preko svoje Kreditne banke Zagreb zahtijevao sazivanje Glavne skupštine Belja kako bi osporio jamstva dana koncernu Agrokoru d.d koja u značajnoj mjeri opterećuju tu kompaniju. Grgić također ima udio i u Zvijezdi te Konzumu.
Jedan od najbogatijih Hrvata je već prije bio poznat po vezama s Todorićem. Grgić je od Todorića kupio Kreditnu banku Zagreb, a spominjalo se kako je Agrokor dugo godina bio u obvezi obavljati platni promet preko ove banke. Ove godine je pokušao zaustaviti smjenu Todorića s mjesta predsjednika NO Konzuma, što je naišlo na oštar otpor nove izvanredne uprave na čelu s Ramljakom.
Početak poslovne karijere u Hercegovini
Poznati poduzetnik je počeo svoju karijeru u susjednoj Bosni i Hercegovini kao odvjetnik u uredu svog oca Mirka i bavio se uglavnom naplatom autošteta od osiguranja. Otac Mirko je bio dio lokalne socijalističke političke i pravosudne elite u Ljubuškom pa je Dubravko imao dobre početne predispozicije za uspjeh. Na početku rata i prvih privatizacija 90-ih, Grgić je zajedno s drugim dioničarima osnovao osiguravajuću kuću Euroherc koja je poslije postala jedan od najvećih osiguravajućih koncerna u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Grgića se iz tog vremena pamti i po sukobima s poznatim hercegovačkim poduzetnikom Milanom Lučićem oko udjela u novoosnovanoj osiguravajućoj kući. Krajem 90-ih na Grgića je pokušan atentat, nakon čega se odlučuje preseliti u Zagreb. Raznim preuzimanjima i akvizicijama od Kutle, Hrvoja Petrača, Antuna Novalića i drugih stvara koncern koji je uz Croatiu Osiguranje lider na tržištu osiguravajućih kuća.
Politička bliskost s ljevicom
U medijima se često spekuliralo o tome kome je Grgić politički blizak. Od samih svojih početaka u Hercegovini i zbog obiteljske pozadine za Grgića se smatra da je bliži ljevici. Ono što je javnosti poznato jest da je Grgić preko svoje tri tvrtke financirao kampanju Ive Josipovića za reizbor na mjestu predsjednika. Financirao je i SDP na parlamentarnim izborima 2007-e, a s HDZ-om ga se dovodio na kontekst u vrijeme Sanaderovih suđenja kad je Sanader navodno tražio donaciju, a Grgić ju je odbio. Poznat je i po vlasništvu skupocjenih automobila i jahti što baš i nije u skladu s onim što bi se ljevica trebala zalagati.
Proteklih godina ga se optuživalo i za razne porezne utaje i prevare kojima je navodno proračun u desetak godina oštećen za milijardu kuna, spominjali su se i sukobi s prijašnjim vodstvom HANFA-e te pisanjem nekih zakona koji su navodno pogodovali njegovim osiguravajućim kućama nauštrb tada državnog Croatia Osiguranja, no ništa od toga nije dokazano. Godinama je vodio i spor s Lučićem, ali je na kraju izašao kao pobjednik. Ono što je posve sigurno jest da će jačanjem svoje pozicije u hrvatskom gospodarstvu doći i pod veći fokus javnosti i politike.