Home Društvo Na današnji dan prije 25. godina započela je oslobodilačka akcija “Maslenica”

Na današnji dan prije 25. godina započela je oslobodilačka akcija “Maslenica”

SHARE

Na današnji dan prije 25 godina, 22. siječnja 1993. u šest sati ujutro, počela oslobodilačka akcija Hrvatske vojske Maslenica kojom je na prostoru Masleničkog ždrila ponovno uspostavljena kopnena veza juga i sjevera Hrvatske. Bila je to prekretnica u domovinskom ratu u kojem je izveden i prvi zračni desant snaga HV-a, točnije pripadnika 3. gbr. HV-a.

U akciji su sudjelovali i Neretvani iz postrojbe “A” satnije ZNG-a Metković koja je osnovana 1. lipnja 1991. To je ujednobila i prva profesionalna postrojba ZNG-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je djelovala kao postrojba u sastavu 116. brigade i izvršavala najteže zadatke tijekom borbenih djelovanja. U sklopu preustroja 4. gbr. početkom 1993. “A” satnija ulazi u sastav 4. gbr HV-a i neposredno nakon toga sudjeluje u oslobodilačkoj akciji Maslenica čiji je kodni naziv bio “Gusar”.

Ovo je prilika da se sjetimo branitelja Maria Nikolića Kiša iz Krvavca koji je u akciji Maslenica položio život za domovinu. Bilo je to 29. siječnja 1993. u mjestu Paljuv kao narednik hrvatske vojske. U znak sjećanja na Marija jedna ulica u mjestu Paljuv nosi njegovo ime. U akciji je ranjeno i 17 pripadnika satnije.

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., dok su borbe na terenu počele 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pobunjeni Srbi neuspješno digli u zrak.

Operacija Maslenica je oslobodilačka operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, protiv vojnih snaga tzv. “Republike Srpske Krajine” koje su na području Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s područjima pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske u preostalom dijelu zemlje.

Napredovanje hrvatskih snaga u prvim danima izazvalo je “rasulo” (termin iz srpskog vojnog izvještaja) u postrojbama srpske strane, koje su potom konsolidirane uz pomoć dragovoljaca pristiglih iz Srbije (Arkanovi “Tigrovi”, pripadnici Srpske radikalne stranke) i jedinica pridošlih iz sastava vojne sile bosanskih Srba (“Vukovi s Vučjaka” i dr.); protunapadne aktivnosti koje su potom Srbi uspjeli izvesti nisu međutim uspjele potisnuti hrvatske snage natrag prema Zadru. Dragovoljci pristigli iz Bosne i Srbije, koji su odmah bačeni u teške borbe s OS RH, u velikom broju dezertiraju već nakon desetak dana.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane oružanih snaga, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Druga strana, kojoj su na čelu bili Mile Novaković (zapovjednik 7. korpusa Srpske Vojske Krajine, Milan Đilas (zapovjednik 7. korpusa SVK), Jovan Dopuđ (zapovjednik 4. lake brigade), Dragan Harambašić (zapovjednik 75. motorizirane brigade), Dragan Tanjga (zapovjednik ad hoc formirane “1. operativne grupe”) i Momčilo Bogunović (zapovjednik 92. motorizirane brigade, poginuo 1. veljače 1993.) je uočila grupiranje hrvatskih snaga, ali nije uspjela pravovremeno organizirati obranu koja bi spriječila napredovanje OS RH.