Za upis na bečko sveučilište potrebne su potvrde o znanju njemačkog jezika te državnoj maturi, a za neke studije i prijemni ispit, kaže Mia, sada već diplomirana arhitektica.
Od ulaska u EU više se ne plaća ni školarina, vize ne postoje, no potrebno je napraviti Anmeldebescheinigung, a proces je puno jednostavniji od onog za dobivanje vize.
Kako postati student?
Između ožujka i svibnja potrebno se registrirati online. U slučaju velikog broja prijava, proces se nastavlja slanjem motivacijskog pisma. Ako i nakon njega broj prijava premaši broj slobodnih mjesta, slijedi prijemni ispit u lipnju. Uvedena je i naknada od 50 eura za registraciju.
Dokumente za upis potrebno je prevesti na njemački ili engleski jezik, a uključuju prijavni obrazac, dokaz o položenoj maturi te prijepis ocjena, potvrdu o znanju njemačkog jezika i kopiju putovnice.
Nakon predaje dokumenata, potrebno je pričekati poziv fakulteta i platiti pristojbu u iznosu od 18 eura.
Iako su namirnice u trgovinama jeftinije, život je skuplji
Za vrijeme preddiplomskog studija dopušteno je raditi deset sati tjedno, čime se studentski budžet može povećati i za 380 eura. Namirnice u trgovinama su jeftinije nego u Hrvaskoj. Cijena semestralne karte za javni prijevoz iznosi 75 eura, a na osnovne potrepštine potrebno je izdvojiti oko 350 eura. Karta za ulazak u noćni klub iznosi 15 eura, a cijena piva je pet eura. Menze postoje, međutim subvencija kao što je slučaj u Hrvatskoj – nema, a obrok u prosjeku iznosi šest eura.
– Za useljavanje u dom ili stan potrebno je platiti tri mjesečne stanarine unaprijed, a često je stan teško unajmiti bez potvrde o primanjima, dodaje Mia.
Radnu dozvolu mogu zatražiti oni koji su kod istog poslodavca radili neprekidno godinu dana ili koji u Austriji imaju prijavljeno boravište najmanje dvije godine.
– Danas kad gledam na svoj odlazak, mislim da ni roditelji ni ja nismo bili svjesni u što se upuštamo. Bilo je i dosta grešaka u koracima jer nisam znala kome se obratiti. Upravo iz tog razloga je pred koju godinu i osnovana udruga studenata kako bi se mladi koji dolaze lakše snašli.- kaže Mia.
“Svugdje pođi – kući dođi”
– Svima koji imaju priliku otići van bi preporučila da ju iskoriste. Čovjek za početak upozna sam sebe i odraste onako kako kući nikad ne bi. Život vani ima i dobrih i loših strana i nije med i mlijeko. Sve ovisi što pojedinac želi. Ovdje si cijenjen zbog svog znanja, a ne zbog kojekakvih poznanstava. No kad podvučeš crtu, koliko god dugo negdje živiš, uvijek si stranac, tako da bih rekla: Svugdje pođi, kući dodji.- zaključuje Mia.
