IVAN BUBALO, MENADŽER BEZ DLAKE NA JEZIKU S Mišom i Thompsonom napunio je Poljud, ‘izmislio’ je Matu Bulića, a danas žestoko kritizira urbanu glazbu

Očito sretan što je sve završilo, Bubalo je na svom Facebook profilu napisao da je “završilo dvomjesečno silovanje medija ovim koncertom”.

“Krstio sam se livom rukom kad sam čuo da je koncert u Spaladium Areni. Propaganda – sve tri TV, sve novine, 80 jumbo plakata, osam radio postaja..u dvorani 4 – 4500 ljudi, od toga prodano malo više od dvi tisuće…Trošak propagande preko 360 000, a prihod manji…”, napisao je iskusni menadžer, ne zaboravivši  na kraju spomenuti ‘urbanu muziku’, kao niti ‘NJEGA’, koji će, kako je Bubalo naveo, “pokriti minuse”, nastale organizacijom koncerta.

Bubalo bez dlake na jeziku o Rundeku, Let3, Jacquesu Houdeku…

Nije mu to prvi put da oštro, bez dlake na jeziku, kritizira sve što je povezano s tzv. urbanom glazbom.

Kritizirao je tako gostovanje Darka Rundeka kod Aleksandra Stankovića, upitavši se čime je zaslužio gostovanje u ‘Nedjeljom u 2’.

Dodao je da je s njim surađivao te da “ne zna što je kod njega uspješno”, a konstatirao je i da ljudi uopće ne znaju tko je Rundek.

Na tapeti Ivana Bubala našao se i ‘Let3’ za koje je napisao:

“Oni mogu nastati samo u Rijeci. Kada izdaju cd i krenu na ‘turneju’ u tri grada, zagarantirana im je posjeta od ukupno 500 posjetitelja. Dok služe politici politika će ih nagrađivati, a oni će i dalje biti ‘umjetnici’ s pustim dotacijama grada, ministarstva…itd. A od muzike iza njih ostat će samo čepovi u guzici”.

Za pjevačicu grupe ‘Elemental’, Mirelu Priselac Remi, napisao je da je “prgava i bahata”, cinično  konstatiravši da “urbanoj zagrebačkoj umjetnici na koncerte dolazi 120 do 130 ljudi”.

Nakon što je Jacques Houdek napao Kolindu Grabar-Kitarović, menadžer mu je odgovorio:

“Bahatost i mnogo gore. Houdek proziva Predsjednicu što ga nije primila i zahvalila na plasmanu na Euroviziji. Neka se zapita kako je protuzakonito zastupao Hrvatsku. Tko ga je izabrao i kako? Zaboravljamo prva, treća i četvrta mjesta naših predstavnika. A on s 13. traži da ga Predsjednica zove. Mi bi u Splitu rekli ‘puka čovik'”.

Za Ninu Badrić napisao je pak da “ona ne može biti zvijezda jer nikad nije nastupila u Splitu”.

“Split ima dvoranu od 1500 mjesta, drugu od 5000 i treću od 10.000. Nije nikada tu nastupila jer ne bi napunila ni pola najmanje”, napisao je, dodavši dase Nina u Dalmaciji može vidjeti u Zadru, Šibeniku i Dubrovniku, uglavnom na otvaranju klubova i robnih kuća.

Ivan Bubalo o neprijateljima hrvatske zabavne glazbe

Zašto Bubalo ne voli tzv. urbanu glazbu, izvođače koji je izvode, diskografe koji im izdaju albume i određene medije koji ih promoviraju, otkriva web stranica agencije Picaferaj, na kojoj menadžer navodi da je “ogorčen činjenicom da u današnjem sustavu krivih vrijednosti postoje ljudi kojima je osnovna želja i namjera duboko upropaštavanje hrvatske glazbe na štetu svih nas. Odgovorno tvrdim kako se takav zadatak provodi pod diktatom samoprozvanih moćnika koji se skrivaju pod okriljem Hrvatske radio televizije!”.

Dodaje  da “gurajući svoje izvođače na hrvatsku scenu uništavaju izvornu glazbu pokušavajući na silu nametnuti svoj iščašeni ukus za skladbu”.

U nastavku ide korak dalje, imenujući tko su po njemu ‘neprijatelji koji su uništili hrvatsku (zabavnu) glazbu’ s kojima nikad ne želi raditi’. To su: Antonija Šola, Franka Batelić, Jacques Houdek, Ivana Kindl, Lea Dekleva, Natali Dizdar i Saša Lozar.

“Tu se nalazi s još veći mrzitelj hrvatske  glazbe, Aco Kostadinov! S obzirom koliko je zla domaćoj pjesmi nanio mislim da mu ni dragi Bog to ne bi smio oprostiti”, navodi Bubalo.

Budući da nam se čini da je web stranicu agencije malo pregazilo vrijeme, čini nam se da su Bubalove Facebook kritike, samo nastavak onoga što je započeo na stranicama agencije.

I dok s jedne strane ‘urbane izvođače’ ne može čuti i vidjeti, zvijezdama smatra one izvođače, koji unatoč čestom ignoriranju medija, bez ikakvog problema mogu puniti dvorane i stadione.

Mišo Kovač, Oliver, Thompson, Dražen Zečić, Zlatko Pejaković, Gibonni, Severina, Jelena Rozga, Prljavo kazalište, Parni valjak neki su od onih koje Bubalo ističe kao pozitivne primjere.

Također, često hvali i glazbene dive: Terezu Kesoviju, Doris Dragović, Jasnu Zlokić, Meri Cetinić, Zoricu Kondžu, Radojku Šverko i ostale, koje su obilježile hrvatsku zabavnu glazbu.

Tko je Ivan Bubalo?

Iako se mete njegovih kritika, poput Nine Badrić, izjašnjavaju da za njega nikad nisu čule, primjer Tonija Cetinskog zapravo govori, da Bubalove statuse estradnjaci itekako prate.

Naime, nakon što ga je ‘menadžer bez dlake na jeziku’ nahvalio, Tony mu je ekspresno odgovorio, napisavši u komentarima: ‘Hvala!’.

Za sve, koji ne znaju, nekoliko rečenica o tome, tko je zapravo Ivan Bubalo?!

Počeo je kao organizator, u to vrijeme popularnih plesnjaka, a najpoznatiji je kao menadžer Miše Kovača kojem je organizirao više od 200 koncerata, od toga 23 velikih, na splitskim Gripama i vjerojatno onaj najpoznatiji – na Poljudu, koji je legenda hrvatske estrade napunila 1993.

Nije Mišo jedini, koji je u Bubalovoj organizaciji punio Poljud. Isto je učinio i Marko Perković Thompson koji je 2002. zapjevao pred više od 40 tisuća ljudi, Bubalo je bio i izvršni producent na Thompsonovom koncertu u Maksimiru, a upravo je Bubalo najzaslužniji za popularnost klapa u Hrvatskoj s kojima je također nekoliko puta punio Hajdukov stadion.

“Na prvom koncertu ‘Ne damo te, pismo naša’ na Poljudu je nastupilo sedam klapa, pa smo smanjili na pet, onda na tri i na kraju na jednu (klapa Cambi). To je najveći koncert jedne klape na svijetu”, izjavio je menadžer za Tjedno.

‘Izmislio’ Matu Bulića

Iako je stadione, dvorane i klubove punio s Doris Dragović, Severinom, Dalekom obalom,  Draženom Zečićem, Prljavim kazalištem, Matkom Jelavićem, Jasminom Stavrosom, Zlatkom Pejakovićem, Giulianom, Gibonnijem i mnogim drugima, o njegovoj snalažljivosti možda najbolje govori primjer Mate Bulića, čiji je također bio menadžer.

Iako je iza sebe već imao karijeru u dijaspori, na početku njegove karijere u Hrvatskoj, široj javnosti potpuno nepoznatom Mati Buliću, Bubalo je 1998. predložio da organiziraju koncert na starom Hajdukovom stadionu.

Godinama kasnije, kralj dijaspore priznao je da mu nije bilo svejedno kad je čuo za njegov prijedlog.

“Mislio sam: ‘Ako dođe 1000 ljudi, otpjevat ću za njih i onda se sakriti na dvije-tri godine da ljudi zaborave na fijasko’”, izjavio je.

Na koncert je došlo 30-ak tisuća ljudi, dok je nekoliko tisuća njih, koji su ostali bez ulaznica, koncert slušalo izvan stadiona.

Osim u zabavnoj glazbi, Bubalo je, u suorganizaciji sa splitskim HNK organizirao gostovanje jedne od najljepših hrvatskih
ljubavnih opereta ‘Spli’ski akvarel’, u dvorani Košarkaškog centra Dražen Petrović u Zagrebu, a  organiziranjem brojnih koncerata diljem Hrvatske i Hercegovine, sudjelovao je u prikupljanju pomoći za prognanike.

Za kraj…

Danas zabavne glazbe i festivala, barem onakvih kakvi su bili nekada više nema. Došla su neka druga vremena, ali i tehnologije i društvene mreže koje su mnogima omogućile da se probiju do publike, čak i bez menadžera.

Dodamo li tome da i mediji, iz njima znanih razloga, forsiraju izvođače koji se ne mogu mjeriti s kolegama koje je Bubalo zastupao, njegova ogorčenost nestankom zabavne glazbe je razumljiva, pogotovo kad se uzme u obzir da je on jedan od menadžera koji je desetljećima, zajedno sa izvođačima koje je zastupao, bio njezino zaštitno lice.

No, kako i izvođačima, nove tehnologije i društvene mreže i njemu su omogućile da lakše dođe do publike koja rado čita i komentira njegove statuse, u kojima se sjeća legendi estrade i kritizira one koji su ih naslijedili.