Koliko hercegovački poljoprivrednici nepotrebno tretiraju poljoprivredne kulture, time nanoseći nemjerljivu štetu okolišu – biljkama, vodama i tlu, ali i konačnom proizvodu, upozorili su iz županijskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja, jednom od najustrojenijih u BiH.
U HNŽ-u samo jedno prskanje vinove loze košta 2,3 milijuna KM i tvrdim da ih još uvijek ima barem pet milijuna KM viška, kazao je dr. sc. Perica Bulić, ravnatelj Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja.
Pojašnjavajući kako će upravo značajno smanjenje prekomjernog korištenja zaštitnih sredstava biti jedan od uvjeta ulaska BiH u EU, dr. Jukić je kazao: “BiH je obvezna, prije ulaska u EU, svoju poljoprivredu dovesti do integriranog oblika, odnosno, da sama zaštita bude integrirana zaštita. To podrazumijeva korištenje zaštitnih sredstava samo onda kada je potrebno i dozvoljeno. Kod nas je ovdje tzv. konvencionalna proizvodnja, radi se o potpunoj zaštiti, što znači da, prije samog isteka djelovanja jednog sredstva, odmah se tretira drugim. Znači, to je blago rečeno – nedopustivo i na štetu i biljaka, i čovjeka i okoliša, zaključio je on.
Ovakvoj praksi kod hercegovačkih ali i bh proizvođača hrane svakako će uskoro morati doći kraj i to zbog, kako je pojašnjeno, strogih uvjeta izvoza hrane i pića u zemljama EU.
To će, kako zaključuje, natjerati proizvođače da se ozbiljnije pozabave zaštitom i slušaju stručne savjete.
Kada uzmete da postotak ljudi koji slušaju naše sugestije i savjete raste, to je ipak neki uspjeh. Ni jedna naša objava o zaštiti biljaka ne ode prema proizvođačima dok se ne konsultiraju stručnjaci iz Federalnog agromediteranskog zavoda i ljudi iz struke sa fakulteta. Nažalost, najviše ljudi poslušaju naš savjet jer im tako ostane ušteđen novac u džepu, koji bi inače potrošili za nepotrebna zaštitna sredstva, pa samim tim i nepotrebno tretiranje, zaključuje ravnatelj Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja, piše Dnevni list.