Kada se otvaralo postrojenje „Preventa“ u Goraždu, svi su to podržali. Goražde je imalo 7.000 nezaposlenih, pa je firma koja će uposliti 2.000 radnika dočekana širom raširenih ruku. No, radnici su ostali šokirani kada su im vraćene radne knjižice u kojima je za njih 90 posto nedostajao upisan radni staž od godinu i više dana?!
Plaće neće biti niže od 500 eura, ispalio je 2011. godine za skupštinskom govornicom Bosanskopodrinjskog kantona tadašnji direktor „Preventa BiH“ Haris Rahman.
Sedam godina poslije, zaposleni u ovoj kompaniji jedva sastavljaju kraj s krajem, jer od 390 KM, koliko je osnovna plaća u goraždanskom dijelu ove kompanije, ne mogu dobaciti sljedeći mjesec, piše Dnevni avaz.
Politička poleđina
Dočekan kao heroj, kao spasilac za tisuće obitelji, za tisuće nezaposlenih, menadžment ove kompanije odmah je od kantonalne vlasti dobio svu podršku, a od vladajuće SDA i političku poleđinu. Danas, zaposleni u ovoj kompaniji tretirani su kao robovi!
Sve ono što se dešava u ovom poduzeću i oko njega javna je tajna u Goraždu, ali niko ne smije o tome javno pričati. Prvi koji je progovorio jeste Muamer Omanović, zastupnik SBB-a u Skupštini Bosanskopodrinjskog kantona. U razgovoru za „Dnevni avaz“ kazao je da je sve što zna rekao u skupštinskoj sali i da je od Vlade BPK tražio da se uključi u rješavanje problema.
– Tražimo samo da ispune obećanja koja su dali građanima Goražda i nama u Skupštini. Nije moguće da nemamo uvid u izvoz iz Goražda. Dakle, ako radnici toliko rade prekovremeno, a rade, svi će to potvrditi, ko je onda ovdje lud?! Zašto je sada oko 100 radnika dobilo otkaz? Čim se ljudi pobune, otkaz – kaže Omanović.
On dodaje da svim investitorima i onima koji otvaraju radna mjesta treba biti zahvalan, ali se mora znati granica.
– Ovo je 2018. godina, nije ovo kolonizatorsko doba i nije Goražde ničija prćija! Kako je moguće da se federalnoj inspekciji za rad ne dozvoli ulazak u postrojenje? Gdje je tu pravna država? Gdje je sustav, kome će se ovi ljudi obratiti, od koga da traže zaštitu – ističe Omanović.
Jak lobi
Navodi da poslodavci što su došli u Goražde i otvorili tvornice moraju imati socijalnu i humanu odgovornost prema radnicima.
– Tražio sam od kantonalnog pravobranioca da Skupštini dostavi informaciju jesu li ispunili sve obveze koje su preuzeli kupoprodajnim ugovorom. Zbog lobija koji postoji u Goraždu nikad nisam dobio odgovor. Također, znam da se svaki onaj političar koji se u bilo kojem trenutku nađe i kaže bilo što pozitivno za poslodavce, između ostalog i „Prevent“, odmah nađe na platnom spisku te kompanije – otkriva Omanović.
On javno šalje i poruku za one koji najavljuju otvaranje 100.000 radnih mjesta:
– Ako ćete ih otvarati da od ljudi pravite robove, mi kažemo: „Ne, hvala!“
Jedan od uposlenika „Preventa“ pristao je uz uvjet anonimnosti progovoriti o onome što se dešava u ovoj kompaniji i golgoti koju radnici proživljavaju.
Otkrio nam je da je 50 do 70 ljudi u posljednjih sedam dana napustilo „Prevent“, a da je još 40 pred otkazom.
– Plaćanje prekovremenog rada misaona je imenica. Ljudi rade po 12 sati dnevno, nemaju pravo ni na pauzu. Ramazan je i veliki broj radnika posti. Ali, šef nam je rekao da mi ne moramo postiti, jer će on to, da mi Bog oprosti, tako je rekao, „riješiti s Allahom“ – govori ovaj radnik.
Otkrio nam je da je nekoliko žena koje su bile u drugom stanju dobilo otkaz „jer nema fajde od njih“.
– U Goraždu smo u medijskom mraku. Nijedan novinar ne smije napisati istinu, a kao što vidite, ni mi ne smijemo govoriti, jer nas niko u ovom gradu više ne bi zaposlio. Svi su uvezani. Zamislite dokle to ide, inspekcija rada FBiH nije mogla ući u postrojenje, jer su im naši šefovi tražili nekakve naloge. Mi smo moderni robovi – kaže radnik „Preventa“ u Goraždu.
Kako su otkrivene prevare
Kada se otvaralo postrojenje „Preventa“ u Goraždu, svi su to podržali. Goražde je imalo 7.000 nezaposlenih, pa je firma koja će uposliti 2.000 radnika dočekana širom raširenih ruku.
No, radnici su ostali šokirani kada su im vraćene radne knjižice u kojima je za njih 90 posto nedostajao upisan radni staž od godinu i više dana?!
Pljačka države
Tisuću radnika dnevno radi dva sata prekovremeno i matematika kaže da se radi o 2.000 sati dnevno. Uzme li se u obzir mjesečni nivo, odnosno prosjek od 25 radnih dana, to je već 50.000 sati prekovremenog rada.
– Svaku kaznu koju im i napiše federalna inspekcija, oni mogu platiti k’o s nokta – kaže radnik „Preventa“.
