Home Društvo Gradiću u dalmatinskom zaleđu ‘prijeti’ invazija tisuća Azijata, a sve uz pomoć...

Gradiću u dalmatinskom zaleđu ‘prijeti’ invazija tisuća Azijata, a sve uz pomoć Gospe

SHARE

Koliko god pričali o turizmu 365 dana u godini, još uvijek traje današnji naš običaj da se početkom jeseni jadranska obala fino zaključa i ode na odmor do Uskrsa, piše Slobodna Dalmacija. 

Ističe to kao lošu specifičnost Vesna Borisavljević, direktorica ATI-ja, turističke agencije iz Pule, najveće u Hrvatskoj specijalizirane za vjerski turizam.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije, godišnje globusom putuje oko 350 milijuna vjerskih turista.

– Današnjem turizmu davnašnji korijeni i jesu hodočasnička putovanja. Najjače je svjetsko odredište religijskog turizma, brzorastuće turističke grane, Sveta zemlja, područje na Bliskom istoku, sveto i kršćanima, i židovima, i muslimanima.

Spoj različitih religija na tom povijesnom tlu nešto je što bi trebao doživjeti svaki vjernik, bilo koje vjere, a svaki kršćanin jednom bi morao otići tamo kao što se svaki musliman zavjetuje da će u toku života, bude li u mogućnosti, posjetiti Meku.

I za svjetske i za hrvatske vjerske putnike drugo mjesto hodočasničkog turizma je Rim, odnosno Vatikan, zatim Lourdes u Francuskoj, te svetišta Gospe Fatimske u Portugalu, Sv. Jakova u španjolskom Santiagu de Composteli, svetište Jasna Gora u Čestohovi u Poljskoj…

Trideset tisuća noćenja godišnje

– Kao prevladavajuće katolička zemlja, poslujemo isključivo s katoličkim svetištima i u zemlji i u inozemstvu, a kako se zadnjih godine sve više uređuju i razvijaju hrvatska svetišta, sve je više turista koji iz inozemstva dolaze kod nas i koji preko naše agencije ostvare oko 30.000 noćenja. Najčešće su to pripadnici treće, četvrte, već i pete iseljeničke generacije Hrvata.

Najposjećenija mjesta hodočašća u Hrvatskoj su svetišta Majke Marije bistričke i Trsat, ali jača interes i za druga svetišta, npr. Sv. Leopolda Mandića, blaženog Miroslava Bulešića u istarskom Žminju, Gospe Aljmaške te Sinjske Gospe.

– Sinj je izvrstan primjer napretka u vjerskom turizmu, grad koji sjajno koristi svoje potencijale i sve je traženija destinacija – ističe Vesna Borisavljević.

No, sva spomenuta svetišta sve su češće odredište još jedne grupacije turista – onih s azijskog kontinenta. Upravo zato ATI je prije nekoliko godina otvorio svoj ured u Hong Kongu.

– S Dalekog istoka iz godine u godinu dolazi sve više vjerskih turista. Katolika u azijskim zemljama nema puno, ali po zakonu velikih brojki, njih dva i pol posto, koliko ih, na primjer, ima u Kini, čini 28 milijuna ljudi. No, kineski katolici u Hrvatsku dolaze sa svojim agencijama. Mi smo se orijentirali na tržište osammilijunskoga Hong Konga, posebnog upravnog područja NR Kine.

Bez vize jednostavnije

To, doduše – s obzirom na broj katolika u Kini, izgleda kao da su ispustili iz ruke dobru priliku.

– Razmišljali smo isprva o Šangaju ili Pekingu. Peking je zbog zagađenja zraka grozan za život – ako je najveća dopuštena količina štetnih tvari 25 nečega, oni na vrijednosti 100 širom otvaraju prozore da malo razrače… Kinezima, zatim, za putovanje u Hrvatsku treba viza po koju moraju putovati u glavni grad, gdje je naše veleposlanstvo.

Kako državljani Hong Konga ne moraju imati vizu za Hrvatsku, to je presudilo u izboru za dalekoistočno sjedište agencije.

– Kad dolaze vjerski turisti iz azijskih zemalja, njihova putovanja nikad se ne odnose samo na jedno mjesto. Obvezno obilaze više svetišta u Hrvatskoj, te Međugorje. Bježe od sunca, imaju osjetljivu kožu koja lako izgori, stoga je sezona vjerskog turizma – koja zapravo traje cijelu godinu – najslabija upravo u srpnju i kolovozu. Ali od devetog do petog mjeseca, a pogotovo u ovo doba godine – studenom, prosincu i siječnju, dolazi ih jako puno. I baš tada nastaje onaj problem koji sam spomenula – sve te goste na jadranskoj obali nemamo gdje odvesti.

Odavno su prošla vremena u kojima su hodočasnicima trebali tek skroman obrok i ležaj; gosti iz Hong Konga plate pet-šest tisuća eura za desetak dana hodočasničkog turizma, ne odsjedaju u hotelima s manje od četiri zvjezdice, zanima ih kulturna baština, umjetnost… Takve goste jako zanimaju i eno i gastroponuda, lokalna hrana, ali restorani na obali su – zatvoreni. Zimuju. A u takvim uvjetima doista nije lako raditi.

PLAĆANJE
Odavno su prošla vremena u kojima su hodočasnicima trebali tek skroman obrok i ležaj; gosti iz Hong Konga plate pet-šest tisuća eura za desetak dana hodočasničkog turizma, ne odsjedaju u hotelima s manje od četiri zvjezdice, zanima ih kulturna baština, umjetnost…

Sveta zemlja – posebno mjesto
Kad se nađeš na mjestu kakvo je Sveta zemlja, na drugi način počinješ poimati vjeru, kaže Vesna Borisavljević. – To je doista posebno mjesto na kugli zemaljskoj, a ja sam je cijelu obišla. Spoj svegaonoga što tamo ima ne postoji nigdje drugdje; nigdje drugdje kršćani ne žive bratski i složno kao tamo, katolici i pravoslavci, Kopti, Armenci, Grci… Ovdje se dijelimo, a tamo smo zajedno, kao što se zajedno drže i muslimani i židovi. Grob Djevice Marije u grčkoj je pravoslavnoj crkvi, Isusov grob drži armenska crkva… Iako je Izrael, odnosno povijesno područje Palestine, zona trajnog izraelsko-palestinskog sukoba, rijeka hodočasnika – kojima država Izrael jamči sigurnost – neprestano se slijeva. I iz Hrvatske puno ljudi putuje u Izrael. Prošle godine organizirali smo veliko studijsko putovanje u Svetu zemlju za stotinjak vjeroučitelja, zajedno sa zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Bozanićem. O tom je putovanju s kardinalom poslije izdana krasna monografija.