Home Društvo Malo selo kraj Širokog Brijega rađa ugledne slikare, pisce, liječnike, svećenike, gospodarstvenike…...

Malo selo kraj Širokog Brijega rađa ugledne slikare, pisce, liječnike, svećenike, gospodarstvenike… Grbešić, Soldo, Spajić, Crnjac…

SHARE

Mediji su objavili kako su dr. Marku Soldi, rođenom u Dobrkovićima kod Širokog Brijega, Ministarstvo zdravstva Bavarske i Udruga kliničkih centara Bavarske i IKK-a – osiguravajuća kuća zdravstva dodijelili nagradu za najbolji klinički centar u Bavarskoj za 2018. godinu, piše Večernji list BiH.

Ovaj uspješni Hercegovac 1984. godine diplomirao je psihologiju u Muensternu u Njemačkoj, a potom se usavršavao te je 2006. godine utemeljio vlastitu ordinaciju za psihoterapiju odraslih.

Deset godina potom pridružuje mu se supruga dr. Friederike, specijalistica za psihijatriju i psihoterapiju djece, te zajedno osnivaju prvi klinički centar u Njemačkoj s psihološkom i psihijatrijskom ordinacijom.

Dr. Soldo uspostavio je suradnju s polikliničkim centrima u Hrvatskoj, a volio bi podržati osnivanje slične klinike u svojoj Hercegovini.

I u Češkoj postoje Dobrkovići

Nakon što je stigla vijest o profesionalnom uspjehu dr. Marka Solde, u Širokom Brijegu počelo se govoriti o tome kako je u Dobrkovićima, relativno malom širokobriješkom selu, rođeno puno uspješnih ljudi u raznim sferama života.

Gotovo da se može govoriti i o svojevrsnom fenomenu. Mirko Grbešić, jedan od najuspješnijih poduzetnika u BiH i Hrvatskoj, rođen je u Dobrkovićima.

Renomirana pjesnikinja Ružica Soldo i slikar Zvonimir Perko – Đona također su rođeni u tom širokobriješkom selu, kao i Marinko Spajić, nekadašnji nogometaš zagrebačkog Dinama, koji je 1984. godine proglašen najboljim igračem nogometnog derbija između Dinama i Crvene zvezde u kojoj je ovaj Dobrkovćanin najzaslužniji za pobjedu Dinama rezultatom 2:1.

U Dobrkovićima je rođen i Božo Crnjac, jedan od najrenomiranijih ugostitelja u Zagrebu, kao i zagrebački ugledni bankar Slavko Grbešić i gospodarstvenik Pero Hrkać. U širokobriješkom gospodarstvu ističe se Dobrkovćanin inž. Ivan Spajić, vlasnik širokobriješkoga arhitektonskog biroa Urbis, čija je supruga Višnja Spajić poznata novinarka, kao i grafičar Željko Spajić, vlasnik širokobriješke tiskare Logotip.

Kad se govori o pisanoj riječi, tu je Dobrkovćanin Marinko Ćavar, renomirani aforističar, Ljilja Leko (djevojački Grbešić) koja je u Zagrebu objavila dvije knjige kratkih priča, Vesna Mandić (djevojački Grbešić) koja je lani objavila knjigu “Kolajna Stvoritelj” i prof. Mirko Cigić koji je objavio knjigu “Dobrkovići kroz vrijeme”.

U Dobrkovićima je rođena Anđelka Hrkać koja je imala tri samostalne izložbe slika i skulptura, kao i samouki skulptor Miroslav Soldo. U Dobrkovićima je rođen i ekonomist Ivan Hrkać, jedan od onih omiljenih Širokobriježana, čiji se sinovi Frano, Andro i Vlado bave sportom. Frano je kao nogometni trener radio i u Kini i Japanu, Andro je kao nogometaš dobio i stipendiju za studij u SAD-u, a Vlado je prošao Dinamovu omladinsku školu te nastupao za Široki Brijeg, Željezničar te u Švedskoj i Mađarskoj. Među uspješnim Dobrkovćanima valja spomenuti i dr. Ivana Ćavara, oftamologa, profesora fiziologije i imunologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru te pomoćnika ravnatelja Sveučilišne kliničke bolnice Mostar za znanstveno-istraživački rad. Ljetos na širokobriješkom Mediteran Film Festivalu vidjeli smo i Dobrkovćanina dr. Dragana Soldu, predsjednika Hrvatskog društva obiteljskih doktora.

Dobrkovići su dali i šest osoba s duhovnim zvanjem – fra Jozu Cigića (1802. – 1833.), fra Jozu Cigića mlađeg (1817. – 1868.), fra Jozu Perku (1858. – 1880.), klerika Marka Grbešića koji je rođen 1848. godine, a nestao je u Indiji te don Grgu Grbešića koji je rođen 1964. godine i fra Marina Grbešića, rođenoga 1971. godine.

Dobrkovići su selo koje se nalazi sjeverozapadno od samog središta Širokog Brijega, smješteno s istočne strane kanjona rijeke Ugrovače, a graniči sa selima Oklaje, Donji Crnač, Izbično, Britvica, Ljubotići i Trn. Od gradskog središta udaljeno je pet kilometara, oko 500 metara visine iznad mora. Prema pisanju Gojka Jelića, inače dobrkovskog zeta, u širokobriješkom listu Vrisak, najstarije pleme u Dobrkovićima zvalo se Barbarići. Jedan dio njih prozvao se Cigićima. Jelić se poziva na predaju po kojoj su se Sivrići iz Dobrkovića preselili u Međugorje, Crnjci su stigli s Tribošića, Ćavari iz Mostarskog Graca, Ćorići i Vuletići iz Crnča, Grbešići s Lisa, Hrkaći iz Zavoznika, Marušići iz Mokrog, Perke i Sablje iz Rakitna, Solde iz Britvice, Spajići iz Gruda. U Dobrkovićima je živjelo pleme Mijači kod kojih su živjeli kovači Domazet.

Prof. Mirko Cigić, autor knjige “Dobrkovići kroz vrijeme”, piše: “Usmena predaja čuva podatak da su Dobrkovići nastali u blizini (do)hrvatskog katoličkog imanja Brkovića koji su plaćali porez turskim vlastima. Potvrda da su na brdskom području (kojem pripadaju Dobrkovići) Širokog Brijega živjeli Brkovići popis je poreznih obveznika (defter) iz 1701. godine”. Druga usmena predaja govori da su Dobrkovići dobili ime po izrazu da dobre ljude – “dobri kao ovi”! Cigić navodi da u Češkoj postoje tri naziva naselja imenom Dobrkovice!

Predgrađe Širokog Brijega

Dobrkovići se prvi put spominju 1743. godine, kao dio župe Mostarsko Blato. Prema popisu iz 1743. godine, Dobrkovići su imali 27 žitelja, 1884. godine 235 stanovnika, 1981. godine 451, a po popisu iz 1991. godine 469 stanovnika. Prema podacima prof. Mirka Cigića, Dobrkovići su 2011. godine imali 436 stanovnika. Brojni Dobrkovćani su se preselili u središte Širokog Brijega, velik broj njih odselio se u Zagreb i diljem Hrvatske, a jako puno Dobrkovćana iselilo se u zapadnu Europu, Ameriku i Australiju. No, svi u srcu nose svoje Dobrkoviće, “selo u prančioku”, kako ga je nazvao Gojko Jelić. Još u 19. stoljeću obitelj Ćorić izrađivala je glineno posuđe, kasnije njihovi potomci, među njima i Pero Ćorić. Mirko Cigić u svojoj knjizi “Dobrkovići kroz vrijeme” spominje Anzelma Soldu – Centu koji se bavio limarskim poslom te kovače Matu, Ivana, Franu, Vinka i Ilku Hrkaća, kao i dobrkovske zidare i stolare te posljednjeg dobrkovskog mlinara Jozu Grbešića – Pucu. Mnogi su Dobrkovćani radili u širokobriješkim Rudnicima boksita, među njima i dva inženjera rudarstva – Vlado Crnjac i Marijan Grbešić.

Dobrkovići pripadaju župi Široki Brijeg, a svoju crkvu podigli su 1980. godine po projektu tadašnjeg studenta arhitekture Ivana Spajića. Školsku zgradu Dobrkovići su dobili 1953. godine, selo je elektrificirano 1959., a prvi telefoni zazvonili su 1988. godine. Uoči Drugog svjetskog rata na prostoru Velikog sinjca na rijeci Ugrovači bili su započeti radovi na izgradnji brane za potrebe navodnjavanja nizvodnih područja i ukroćivanje voda kako bi se spriječila plavljenja. No, Elektroprivreda HZ HB planira graditi dvije brane na Ugrovači za potrebe dviju malih hidroelektrana na rijeci Lištici u koju se ulijeva Ugrovača, što su Dobrkovćani s oduševljenjem prihvatili. Obradovala ih je i vijest s posljednje sjednice Gradskog vijeća Širokog Brijega na kojoj je podržano kreditno zaduženje za širokobriješke projekte, među koje spada i gradnja vodovoda za Dobrkoviće. Jedan od zaštitnih znakova Dobrkovića je i klapa Dobrkovići, koju vodi prof. Živko Ključe. Dobrkovići se ponose svojim mještanima vedrog duha, sklonih humoru. Među njima su Ferdo Grbešić – Žungul, Jakov Hrkać – Cupić, Dragan Vuletić – Kitica, Božo Grbešić – Raič… Dobrkovići se sve više urbaniziraju pa se računa da će sve više rasti i postati dio grada Širokoga Brijega te davati još više uglednih i uspješnih ljudi u svim sferama života, piše Vecernji.ba