Home Gospodarstvo SAMO DA IM NE BUDE KAO HERCEGOVCIMA SA SMILJEM: Zbog ovog lupinastog...

SAMO DA IM NE BUDE KAO HERCEGOVCIMA SA SMILJEM: Zbog ovog lupinastog ploda sve više Dalmatinaca umjesto o turizmu razmišlja o poljoprivredi

SHARE
Može li Hrvatska postati nova Kalifornija kada su u pitanju bademi? Dok se ondje ubere gotovo 80 posto svih badema na svijetu, u Hrvatskoj domaćih gotovo i nema. Trendove u svoju korist pokušava preokrenuti sve više Dalmatinaca koji se umjesto turizma odlučuju upravo za uzgoj ovog lupinastog ploda

Bivši košarkaš i reprezentativac Mate Miliša zagrizao je u posao s bademima prije dvije godine. Tada je posadio prva stabla, a sada ih već ima na 40 hektara u području Ravnih kotara i Bukovice u Zadarskoj županiji. Plan mu je za tri godine doći do 130 hektara pod bademima.

‘U ovome poslu vidim jako dobru priliku, zato sam u to i ušao’, odgovara kratko tportalu Mate Miliša, vlasnik tvrtke Zrno zdravlja koji je karijeru započeo kao košarkaš u zagrebačkoj Ciboni, a poslije igrao i u SAD-u, u kojem je završio studij menadžmenta, potom igrao dvije godine i u Cedeviti, a četiri radio u Atlantic grupi Emila Tedeschija. Nakon odlaska iz te kompanije posvećuje se svom poslu, poljoprivredi.

‘U poljoprivredi nikada ne treba izgubiti iz vida to da je riječ o tvornici na otvorenom, kako ju popularno često znaju nazvati. Sve ovisi o vremenu, tlu, kombinaciji različitih faktora’, napominje on.

Prije nego je zakoračio u posao s bademima računicu je stavio na papir. Zaključio je tada kako bi mu se investicija mogla isplatiti za šest do sedam godina, ovisno o cijeni ploda kojim se trguje i na burzama. Kilogram očišćene jezgre badema u posljednje vrijeme kreće se između šest i osam eura.

‘Cijena ovisi o vremenu prodaje. Prilikom berbe, krajem kolovoza i početkom rujna, najniža je, a u ovo doba godine polako počinje rasti. Kada smo radili poslovni plan, početkom 2015., bila je 20 posto niža nego sada. No kako će se dalje kretati, ne znam. Nadam se da će ići gore, ali sam spreman i na njezin pad’, jasna je Milišina računica za bademe koji u pun plod dolaze nakon osam godina, ali se o ozbiljnijim količinama može govoriti nakon četiri godine.

Za ovoga proizvođača to je 2020., kada planira poslati prve pošiljke u otkup. Za kupce se ne boji.

‘Tržište postoji, a badem je burzovna roba. Trenutno nemam potpisane ugovore o otkupu, ali imam neke preliminarne dogovore s kupcima kojima ću 2020. moći ponuditi ozbiljnije količine badema’, govori on.

Prema podacima Eurostata, u Europskoj je uniji 2016. proizvedeno ukupno 315.400 tona na 689.640 hektara. Europski vrh proizvodnje drži Španjolska te je na 583.670 hektara proizvela 198.770 tona badema. Hrvati su pak iste godine uvezli 1006 tona badema, a na 430 hektara proizveli 160 tona, od čega je u izvozu, mahom u zemljama regije, završilo 126 tona. Godinu poslije, 2017., izvoz badema pao je na 106 tona, a uvoz se povećao na 1067 tona.

‘Nezahvalno je govoriti o ulaganju u ovaj posao jer puno ovisi o terenu koji imate, je li riječ o kršu koji se treba urediti i privesti poljoprivrednoj kulturi, vodi… Ovisno o svemu tome, po hektaru se investicija može kretati od 20.000 do 40.000 eura‘, kaže Miliša.

Međutim na službenim stranicama Općine Starigrad do u lipu su po godinama izračunali koliko će zainteresirane stajati podizanje badema. Najskuplje su, prema njihovom troškovniku, prve četiri godine. Ukupni troškovi tada se po hektaru penju do 75.000 kuna, ali ističu, velik udio u njima čini ljudski rad. U osmoj godini, kada bademi ulaze u puni plod, po hektaru se, piše ondje, može ostvariti 2000 kilograma jezgre, odnosno oko 15.000 eura prema trenutnim burzovnim cijenama. Pritom valja imati na umu to da je životni vijek badema duži od 25 godina.

Područje Dalmacije pak pun je pogodak za njihov uzgoj, a do rata ih je bilo na drniškom i području Ravnih kotara. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), lani je pod bademima bilo 384,65 hektara površina, što je manje u odnosu na godinu prije, a najviše ih je u Zadarskoj županiji, u kojoj ima 230 hektara pod ovom kulturom.

‘Ne pokušavam pobijediti prirodu, nego se uskladiti s njom’, glavni je Milišin moto.

I dok su bademi nekada u cvat dolazili već u siječnju i veljači, sadašnji proizvođači u Dalmaciji okreću se kasnocvatućim sortama kako bi izbjegli mraz, a cvatnju dočekali u ožujku i travnju, da bi za berbu bili spremni krajem kolovoza i početkom rujna.

‘Vidim perspektivu u ovom poslu. Preporučio bih ga i mladim ljudima ako imaju vremena, prostora i nešto novca, a traže određenu kulturu. Badem je jedna od onih koja će se, po mojem mišljenju, isplatiti. Problem je samo to što ju trebate čekati kada ju posadite. Meni je to zanimljivo, a tržište je otvoreno i samo je stvar na nama koliko ćemo se angažirati oko toga i udružiti radi plasmana većih količina’, zaključuje Miliša, dodajući da za svaki hektar bajamika prima i državni poticaj.

A poticaj za podizanje hektara badema, navode u Općini Starigrad, iznosi 22.700 kuna.