Home Crna kronika KRIV JE VOZAČ? Nikakav problem s kočnicama i tahografom nije smio izazvati...

KRIV JE VOZAČ? Nikakav problem s kočnicama i tahografom nije smio izazvati nesreću na odmorištu

SHARE

Prometni stručnjak Željko Marušić analizirao je prometnu nesreću na odmorištu između Novske i Okučana u smjeru Zagreba u kojoj su poginule dvije učenice iz Dalja, a dvije osobe su teško ozlijeđene, od kojih je jedna 25-godišnjakinja u životnoj opasnosti.

U analizi naslova ‘Pet bitnih stvari o tragičnoj nesreći na odmorištu Sjever, na autocesti A3, od Novske prema Okučanima’ Marušić navodi da nikakav problem s kočnicama i tahografom nije smio izazvati masakr na odmorištu. Smatra da je riječ o sumanutoj reakciji vozača, koji je možda prethodno zaspao, pa bunovan uletio u odmorište ili je bio nesposoban za vožnju, zbog alkohola, droga ili za vožnju štetnih medikamenata.

Pet točaka Marušićeve analize za autoportal.hr prenosimo u cijelosti.

Premda još nisu poznati vjerodostojni detalji nesreće, putanja i dinamika kretanja tegljača teško kompromitira vozača, iz dva bitna razloga:

1. Kočnice na kamionu ne mogu otkazati, jer je, poput željezničkih vozila opremljen ‘ispraznim’ sustavom – kamion je sam uvijek opružno zakočen, a kad motor radi, tlak u pneumatskom sustavu, preko pneumatskih cilindara drži kočnice otkočenim, dak vozač, pritiskom na papučicu, ne smanji tlak i tada kočnice samostalno koče. Radni je tlak oko osam bara, a kad padne ispod četiri bara, pneumatski cilindar više ne može svladati silu opruge i ona aktivira kočnice. Dakle, u slučaju kvara, kočnice se automatski aktiviraju i ukoče kamion. Neodgovorni vozač može dugotrajnim agresivnim kočenjem ‘skuriti’ (spaliti) kočne obloge, ali ni tada kočnice potpuno ne gube učinkovitost.

2. Svaki tegljač još ima dva pomoćna kočna sustava – motornu kočnicu i retarder. Premda ti sustavi imaju ograničeno djelovanje, mogu biti spasonosni te mogu spriječiti konkretni ishod.

3. Dakle, bez obzira na stanje prvog, drugog i trećeg kočnog sustava, ako je vozač bilo što sumnjao, nije smio skrenuti na odmorište. Ishod je trebao tražiti na autocesti, gdje ima daleko više prostora za manevriranje, a nema pješaka.

4. Priča o zaglavljenom tempomatu, podsjeća na prvu verziju Horvatinčićevog objašnjenja tragičnog naleta na jedrilicu s dvoje talijanskih nautičara (njegov je brod također bio na ‘tempomatu, premda se izvlačio na navodni otkaz motora), prije nego što je odlučio pozvati se na ‘sinkopu’, uz potpunu promjenu iskaza. Pa, za Boga miloga, gliser u punoj brzini ili zahuktali tegljač mogu isključiti pogonsku vezu od motora do kotača(odnosno propelera kod plovila), ubacivanjem ručice mjenjača (odnosno snage) u prazan hod…

5. Sve dakle u prvi plan stavlja sumanutu, neodgovornu reakciju vozača, iz bilo kojeg razloga, bilo da je vozač prethodno zaspao pa bunovan uletio u odmorište ili je bio nesposoban za vožnju, zbog alkohola, droga, za vožnju štetnih medikamenata…