Home Društvo Nijedan zločin nad travničkim Hrvatima nije završio na sudu

Nijedan zločin nad travničkim Hrvatima nije završio na sudu

SHARE

Gotovo 20 tisuća protjeranih Hrvata, više od 120 ubijenih civila, masovna strijeljanja, ritualna ubijanja, porušena i zapaljena sela, samo su neke od slika iz Travnika koje su u lipnju 1993. godine obišle svijet, a koje, nažalost, ni do danas nisu rezultirale suosjećanjem, a kamoli sudskim progonima odgovornih iz Armije BiH, piše Večernji list BiH.

Travnički Hrvati s bolom u srcu zbog izgubljenih najmilijih, ali i zbog izostanka pravde, sjećaju se lipnja kao najtežeg mjeseca; mjeseca u kojem je pred agresijom Armije BiH protjerano gotovo svo hrvatsko pučanstvo u općini, bježeći pred naletom onih koji su rušili sve pred sobom, pri tomu čineći i najteže zločine.

Mjesta ubijanja

Informacije s terena pokazuju svu težinu zločina počinjenog nad civilima i zarobljenim pripadnicima HVO-a. Ubijena su 124 hrvatska civila, a u tijekom rata poginulo je 427 bojovnika Hrvatskoga vijeća obrane.

Knjiga Ivice Mlivončića “Zločin s pečatom” donosi pak podatak kako su paravojne i vojne postrojbe Armije BiH počinile ratne zločine nad 143 Hrvata Travnika, a najveći broj bio je upravo u selu Maljine, odnosno zaseoku Bikoši. U Bikošima su, naime, strijeljana najmanje 24 Hrvata, a danas će se na groblju Prahulje u blizini Travnik obaviti pokop 16 identificiranih osoba hrvatske nacionalnosti. Među žrtvama s Bikoša je i suprug Ljube Volić, koja je navela kako godišnjica obitelji vraća u prošlost i podsjeća na događaje u kojima su izgubili najmilije. Predsjednik Odbora za ukop strijeljanih Hrvata u Bikošima Nikola Lovrinović upozorio je kako, unatoč vođenim procesima koji su obuhvatili i ratna događanja na području općine Travnik, nisu procesuirani nalogodavci i izvršitelji zločina u mjestu Bikoši. Naveo je kako je 2016. godine postavio pitanje, a iz Tužiteljstva BiH dobio odgovor da su četiri predmeta otvorena za događanja u selima Čukle, Miletići i Bikoši te da oni i dalje vode istragu. Član Odbora za ukop strijeljanih Hrvata u Bikošima 1993. godine Nenad Pušelja, koji je izgubio brata, naveo je pak kako do danas nisu pronađene sve žrtve s ovog mjesta, kao i da su i nekompletni posmrtni ostaci identificiranih osoba.

Brojna stratišta

Treba podsjetiti kako su zločini započeli mnogo ranije; prvi se dogodio još 20. listopada 1992. godine kada je na kontrolnom punktu u gradu ubijen Ivica Stojak, zapovjednik travničke brigade HVO-a. U ožujku 1993. ubijena su dvojica pripadnika HVO-a, a onda je krajem travnja došlo do pokolja u selu Miletići kada je ubijeno pet Hrvata, a što je bio uvod i nagovještaj u ono što se će se događati u lipnju. Opći napad Armije 8. lipnja rezultirao je i zločinima u selima Čukle, Grahovčići, Brajkovići, Krpeljići, Han Bila te progonom gotovo 20 tisuća Hrvata.

Danas, kada se Hrvati Travnika prisjećaju svojih stradalih, postavlja se pitanje jesu li i u kojoj mjeri međunarodno i domaće pravosuđe napravili dovoljno kako bi se procesuirali nalogodavci i počinitelji. Odgovor, nažalost, nije pozitivan, a travnički Hrvati uzalud već dugi niz godina traže pravdu.