U srednjoj Dalmaciji u prvoj polovici srpnja broj gostiju bio je 4 posto manji nego lani u isto vrijeme. Split je jedini stalno u plusu, a najveći su minusi u manjim mjestima po otocima ili destinacijama koje svojim gostima ne nude ništa osim sunca i mora.
U Zaostrogu, na Makarskoj rivijeri najviše je pala izvanpansionska potrošnja. U plusu su jedino tamošnji franjevci.
Na parkiralištu 550 godina starog samostana u Zaostrogu gužva. Većinom hrvatske tablice, ali ima i stranih gostiju. U tišini čitaju.
U vrijeme turskih nadiranja, polovicom XV stoljeća, strah i trepet širio se po Humskoj zemlji, današnjoj Hercegovini. Turci su u osvojenim područjima sve viđenije ljude poubijali, djevojke razdijelili kao roblje turskim vojnicima ili ih odvodili u hareme, a mladiće slali u janičare. Nakon što su Osmanlije 1468. osvojili Ljubuški, preživjeli franjevci su, sa nešto dokumenata, crkvenih knjiga i liturgijsko posuđa, lutajući preko brda i vrleti, stigli u Zaostrog. Ostroška vlastela Vlatkovići-Jurjevići odobrila su im da se nastane u ovaj, tada mali, napušteni augustinski samostan iz kojega su, nekoliko godina prije zbog straha od Turaka, braća augustinci pobjegli na Hvar. Prema zapisu, slijedeći fratri su iz Ljubuškog došli u Zaostrog: fra Petar Vladimirović, gvardijan, fra Pavao Jakić, vikar, fra Šimun Radosavljević, fra Pavo Milošević i fra Ilija Martinović, brat laik.
Franjevci su stoljećima iz ovog samostana posluživali, osim župa od Živogošća do Baćine i Sućurja na Havru, i Veljake, Klobuk, Tailjinu, Podjezerje, Kulu Norinsku, Čitluk, Međugorje, Ljubuški, Mostar…
– Odabrao sam tišinu i mir,nema buke,vriske gostiju,lokacija je super i posebno je, govori Franz iz Austrije.
Nema buke, a ni srpanjskih minusa. Sve su sobe u samostanu pune.
– Nekima će to čudno zvučati, ali mi smo puni od 1.5 do 10.10., naglašava fra Branko Brnas, gvardijan samostana.
Sobe nismo mogli snimiti, skromne su, ali ručak jesmo. Tradicionalan i ukusan. Smještaj je jeftin, zarada se u dogovoru s državom prikazuje kao dohodak, a ne dobit i već godinama ulaže u obnovu krova samostana čiji franjevci među ostalim čuvaju i neprocjenjivo vrijednu sliku nepoznatog autora iz 1710. godine.
Nepobitan dokaz da je poznati Dalmatiner ipak hrvatski pas. Potvrdio je to i Đakovački arhiv pa i cijela struka.
– Nažalost, dolaze iz čitavog svijeta. Iz Japana, Kine, Rusije. Divit se ovoj slici, a naši domaći ljudi ni ne znaju da postoji, govori fra Branko.
Ispred samostana je plaža. Srpanjska gužva, ali manja nego lani. Obližnji ugostiteljski objekti napola prazni. Pala je i potrošnja.
– Možda je palo za 15 do 20 posto, ali imali smo tri gratis ljeta jer su bile krize u Grčkoj,Turskoj,Egiptu, rekao je Vedran Jakić, ugostitelj.
Slično misle i drugi ugostitelji i iznajmljivači u Zaostrogu no nižih cijena neće biti. Minusi još nisu toliko veliki, samo upozoravaju, kaže struka.
– Činjenica je da turizam danas borba za svakoga gosta. Oni koji je zalažu, oni imaju i rezultate i moraju biti zadovoljni, naglašava Davor Andrijašević, direktor TZ Gradac.
Nedostaju Česi, Poljaci i Slovaci, a problem je što i broj kreveta u privatnom smještaju nezaustavljivo raste, a nema toliko gostiju da ih se popuni. Barem ne ovog srpnja.
