Home Gospodarstvo Koliko su programeri zaista plaćeni u BiH i Hrvatskoj? Donosimo brojke

Koliko su programeri zaista plaćeni u BiH i Hrvatskoj? Donosimo brojke

SHARE

Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini prema posljednjim podacima oba zavoda za statistiku (FBiH i RS) je nešto više od 800 KM.

S obzirom na činjenicu da u ovaj prosjek ulaze kako najviše tako i najniže plate u cijeloj državi, izvodi se zaključak da mnogi ljudi rade za plate između 400 i 600 KM.

No, ovo nije slučaj u IT sektoru gdje su plaće prema svim istraživanjima, ali i prema našim izvorima značajno više od gore pomenutih, piše Haris Dedović za Itgirls.ba.

Prema podacima koje posjeduje portal Plata.ba i anketi, u kojoj sudjeluje najmanje pet ispitanika po navedenoj poziciji, podaci o prosječnoj plati u IT software kategoriji su sljedeći:

  • .NET Programer – 1390 KM
  • Administrator baza podataka – 1213 KM
  • C Programer – 1645 KM
  • C# Programer – 1380 KM
  • C++ Programer – 1546 KM
  • IT analitičar – 1684 KM
  • IT konsultant – 1477 KM
  • IT Manager – 1677 KM
  • IT mrežni administrator – 1099 KM
  • IT Project Manager, IT Specialist – 1727 KM
  • IT specijalista za sigurnost podataka i sistema – 1296 KM
  • IT tester – 1218 KM
  • Java Programer – 1403 KM
  • Objective-C Programer – 1718 KM
  • Oracle Programer – 1862 KM
  • PHP Programer – 1186 KM
  • Programer – 1303 KM
  • Servisni inžinjer – 1005 KM
  • Softver inžinjer – 1 687 KM
  • Stručnjak za IT i tehničku podršku – 994 KM
  • User Experience Expert – 1002 KM
  • Web dizajner – 965 KM
  • Webmaster – 987 KM

Osim gore navedenih podataka, novinari su razgovarali sa programerima, developerima, te IT tehničarima iz nekih bosanskohercegovačkih firmi koji se bave IT-em, ali i onim u državnom i privatnom vlasništvu koji u svojim uredskim prostorima imaju potrebu za IT podrškom.

U jednoj od kompanija koja se smatra najboljom i najuspješnijom u našoj državi plaće programera, developera i rukovodstva po pozicijama su slijedeće:

  • Junior developer – oko 2100 KM
  • Senior developer – oko 2800 KM
  • Rukovodeće pozicije – preko 3000 KM

U drugoj kompaniji koja se smatra ne vodećom, ali ipak onom za koju važi da su samo korak iza gore navedene, situacija sa prihodima je:

  • Junior developer – oko 1800 KM
  • Senior developer – oko 2400 KM
  • Rukovodeće pozicije – preko 2500 KM

Za gore navedene kompanije vrijedi pravilo da uposlenici koji rade u skladu sa ugovorom, te ne zabilježe neke značajnije povrede radnih obaveza, dobijaju povišicu svakih godinu do dvije godine dana. Prema našim podacima, te povišice variraju između 2% i 10% na trenutni iznos prihoda.

U srednjim i manjim IT kompanijama plate testera i developera iznose između 1200 i 1400 KM, a mogućnost napredovanja je u određenoj mjeri manja nego u gore spomenutim kompanija, te zavisi od momenta i projekata koje rukovodstvo kompanije uspije privući. Također, u ovim kompanijama hijerarhija je manje izražena, tako da i rukovodstvo kompanija zarađuje slično kao i niže rangirani uposlenici, nešto više od 1400 KM.

U jednoj privatnoj kompaniji koja se bavi maloprodajom, a imaju svoj IT odjel situacija sa primanjima je:

  • Tehnička podrška početnici – između 900 i 1100 KM
  • Tehnička podrška asistenti – između 1350 i 1650 KM
  • Menadžer – oko 1900 KM

Kad smo razgovarali sa IT podrškom iz jedne od ambasada u Sarajevu, dobili smo slijedeći odgovor: “Što se tiče ambasada svaka ima svoj sistem ocjenjivanja, ali većinom su to fine plate. U mojoj ambasadi nema pozicija i nema pravila. Plate variraju između  1000 i 2200 KM.

Dakle, ako kodirate onda i keširate. Zato tastature u ruke i razvijajte logiku, isplatiće se, piše Haris Dedović.

S druge strane, prosječna neto plaća programera u Hrvatskoj iznosi 9932 kune, pokazuje istraživanje Tomislava Grubišića, direktora Bornfighta i Mediatoolkita, koje je provedeno na tri tisuće ispitanika.

Istraživanje uzima u obzir programere koji rade za hrvatske firme, bez obzira na vlasništvo, i koji su zaposleni na ugovor o radu ili studentski ugovor. Analiza ne obuhvaća freelancere i sve one koji rade preko paušalnih obrta, kao ni one koji rade iz Hrvatske za neku firmu u inozemstvu.

IT stručnjaci u inozemstvu zarađuju daleko više

Iako je plaća od gotovo 10 tisuća kuna u Hrvatskoj iznadprosječna, IT stručnjaci u inozemstvu zarađuju daleko veće iznose, što je mnoge motiviralo da posao pronađu izvan Hrvatske, a poseban problem za zadržavanje ovog vrlo traženog profila stručnjaka su visoki porezi i doprinosi na plaće.

Programer s plaćom od 10.000 kuna košta poslodavca preko 18.000

Programer s plaćom od 10.000 kuna koji nema djece i živi u Zagrebu poslodavca košta čak 18.130 kuna. Ta razlika od preko 8000 kuna između onoga što poslodavac plati i što zaposlenik na kraju dobije mnoge je natjerala da s firmama surađuju kao paušalni obrtnici.

Troškovi, odnosno porezi i doprinosi koje ima paušalni obrtnik iznose oko 2000 kuna mjesečno i zaposleniku, ovako grubo izračunato, umjesto 10.000 kuna, ostane 16.000.

Ministarstvo financija smatra da u toj kombinaciji “država gubi” pa je odlučilo stati na kraj takvoj praksi. No, teško je vjerovati da će se netko rado odreći iznosa od više tisuća kuna koje je zaradio, tako da će dosadašnji “paušalci” najvjerojatnije sreću potražiti u inozemstvu.

Jedino trajno rješenje – smanjenje opterećenja plaća

U razlici između troška poslodavca od 18.000 i neto plaće od 10.000 su razni porezi i doprinosi, pa tako doprinos za 1. stup mirovinskog osiguranja iznosi oko 2330 kuna, doprinos za 2. stup mirovinskog oko 780 kuna, porez na plaću je 2076 kuna, prirez koji se plaća lokalnoj jedinici, u ovom slučaju Gradu Zagrebu, iznosi oko 374 kune, a doprinos za zdravstveno osiguranje 2568 kuna.

Već godinama s raznih strana stižu upozorenja kako bi se sva ta davanja trebala smanjiti, da je razlika između bruto 2 i neto plaće prevelika i da to tjera ljude izvan granica zemlje. Neko vrijeme je dio ljudi to pokušavao izbjeći kroz paušalne obrte, no takav rad sada očito više neće biti moguć. Nisu ni svi u IT sektoru bili sretni s “paušalcima” jer su oni koji su imali stalno zaposlene radnike to doživljavali kao nelojalnu konkurenciju, a jedino trajno rješenje je – s kojim se vjerojatno svi slažu – smanjenje opterećenja rada, piše Index.hr