Home Kultura PUTOPIS MARKA SUTONA: Povijesno blago Ljubuškog

PUTOPIS MARKA SUTONA: Povijesno blago Ljubuškog

SHARE

Kao što sam i najavio u prošlom putopisu u kojem sam obišao neke od utvrda Humske zemlje, u ovom nastavljam s još jednom utvrdom, tvrđavom herceg Stjepana, koja se nalazi na brdu Buturovica iznad Ljubuškog.

No alt text provided for this image

Pogled na tvrđavu s paragliding uzletišta

Od svih ostalih utvrda koje sam posjetio do ove je najjednostavnije i najlakše doći. Prvo što je dobro označena, dovoljno je pratiti oznake koje su planski postavljene kako bi putniku namjerniku olakšale pronalazak puta do tvrđave, a drugo jer se s automobilom može doći nadomak tvrđave. Isprva asfaltiranom cestom potom makadamom doći ćete 50-ak metara ispod utvrde. Zatim slijedi neuređena staza, kao usječena u hercegovačkoj šikari, kojom uz blagi uspon dolazite do ulaza u tvrđavu herceg Stjepana.

No alt text provided for this image

Planski obilježen put

Iz predostrožnosti, na ulazu u tvrđavu dočekuje vas ploča s natpisom da ulazite na osobnu odgovornost.

I uistinu, današnja utvrda tek je ruina nekad veličanstvenog Starog grada Ljubuškog (kako se još zove utvrda) koje je i mjesto pronalaska jednog od najstarijih spomenika pismenosti na ovim prostorima – Humačke ploče.

No alt text provided for this image

Ulaz u tvrđavu herceg Stjepana

No alt text provided for this image

Ostaci tvrđave

Od svih posjećenih utvrda ova je najzapuštenija, dok je definitivno najočuvanija tvrđava iznad Blagaja, Stjepangrad.

No, obilazak tvrđave iznad Ljubuškog bio je tek jedan u nizu planiranih obilazaka u ovom hercegovačkom gradiću.

Želja mi je bila posjetiti najstariji muzej u Bosni i Hercegovini  koji se nalazi u sklopu franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu.

No alt text provided for this image

Muzej u podrumskim prostorijama samostana

Ovaj muzej krije pravo malo blago arheoloških artefakata, vješto raspoređenih kroz nekoliko razdoblja, u rasponu od 16 000 godina (od mlađeg Paleolitika do kasnog srednjeg vijeka).

Iako je smješten u sklopu franjevačkog samostana i iako su ga upravo franjevci i osnovali, 25. ožujka 1884. godine, franjevci danas ne upravljaju s njim pa ne kucajte na vrata župnog ureda kao dolje potpisani autor ovog putopisa.

Naime, muzej se nalazi u podrumskim prostorijama i nema nikakve vanjske oznake o radnom vremenu. A radno vrijeme je, zapravo, od 10h do 17h van sezone ili do 19h u sezoni.

No alt text provided for this image

Radno vrijeme muzeja na Humcu

Za cijenu jedne kave (dvije konvertibilne marke) u mogućnosti ste vidjeti najstariji spomenik pismenosti u našoj državi, i ne samo to.

Artefakti od neprocjenjive vrijednosti

Muzej se sastoji od nekoliko prostorija u kojem možete vidjeti artefakte iz pretpovijesti, antike, srednjeg vijeka te novijeg razdoblja.

Najstariji izložak je ogrlica izrađena od zubi, školjki i puževa, iz razdoblja mlađeg Paleolitika (starije kameno doba, od 14 000 – 10 000 g. pr. Kr.) koja je pronađena na lokalitetu Badanj kod Stoca.

Kao artefakt koji se ističe je i grčko-ilirska kaciga koja se nalazi u zasebnoj vitrini i kojoj društvo pravi tucet kopalja koji su također iz razdoblja ranog željeznog doba, oko 6. st. pr. Kr.

No alt text provided for this image

Prostorija ispunjena arheološkim nalazima iz razdoblja mlađeg Paleolitika

No alt text provided for this image

Grčko-ilirska kaciga i koplja

No alt text provided for this image

Fotografija mjesta na kojem je pronađena ogrlica

Naravno, još je mnogo zanimljivih izložaka iz razdoblja paleolitika, no nema smisla da ih nabrajam u putopisu. Želim tek izazvati znatiželju i želju za posjetom ovom izvanrednom muzeju.

U prostoriji u kojoj su izloženi predmeti iz razdoblja antike možemo vidjeti mnoštvo arheoloških nalaza koji su pronađeni u rimskom vojnom logoru Bigeste, na lokalitetu Gračine kao i iznimno dobro očuvane rimske nadgrobne spomenike, stele, na kojima možemo iščitati zanimljive podatke iz života pokojnika. Ako je pokojnik bio rimski velikodostojnik. Ako je pak bio rob, onda su mu iznad vječnog počinka postavljali tek bezličnu oznaku, s podsjetnikom da je pokojnik za života bio tek rob.

No alt text provided for this image

Nadgrobni spomenik roba

No alt text provided for this image

Nadgrobni spomenici rimskih velikodostojnika

No alt text provided for this image

Prijevod natpisa na nadgrobnom spomeniku

Spomenuo bih i srebrnu ranokršćansku žlicu za pričest, koja datira između 4. i 5. stoljeća poslije Krista, dakle znatno ranije od službenog pojavljivanja kršćanstva na ovim prostorima.

U prostoriji u kojoj su izlošci iz razdoblja srednjeg vijeka počasno mjesto zauzima Humačka ploča, najstariji spomenik pismenosti na ovim prostorima koji datira između 11. i 12. stoljeća poslije Krista. Inače, Humačka ploča je sve do 1958. godine bila uzidana u pročelje humačkog samostana, a onda je prebačena u muzej.

No alt text provided for this image

Ranokršćanska žlica za pričest, 4. i 5. st. poslije Krista

No alt text provided for this image

Humačka ploča

Uistinu, artefakata je previše. Kako sam razumio od ljubazne djelatnice muzeja, imaju ih toliko da nemaju više gdje s njima. U muzeju su izloženi tek oni najreprezentativniji. Najtoplija preporuka, obiđite ovaj muzej, nećete požaliti.

No alt text provided for this image

Mač iz 14. st., pronađen na lokalitetu Glavatičevo

Rimski vojni logor Bigeste, lokalitet Gračine

Kao treće odredište u ovom putopisu jest rimski vojni logor Bigeste u Gračinama na Humcu, onaj isti u kojem su pronađeni razni artefakti koji su svoje mjesto pronašli na policama humskog muzeja.

Pronaći ovaj vojni logor smješten između obiteljskih kuća i poljoprivrednih površina je izazov. Vrijedilo je potruditi se i pronaći ga.

No alt text provided for this image

Rimski vojni logor Bigeste

Uz arheološko nalazište postavljene su klupe za sjedenje te spomenik kao zahvala svim arheolozima amaterima čiji je doprinos u pronalascima vrijednih arheoloških nalaza nemjerljiv.

No alt text provided for this image

Spomenik arheolozima amaterima pored nalazišta

Rimski logor primjetan je kroz temelje koji su iskopani, očišćeni i dobro sačuvani.

Na ploči uz nalazište stoji rekonstruirani tlocrt na kojem možemo vidjeti kako je vojni logor bio organiziran i podijeljen.

No alt text provided for this image

Tlocrt, opis logora

Inače, ovaj arheološki lokalitet uvršten je u jedan veći projekt, Connecting Separated, koji za cilj ima povezati rimsku cestu koja je spajala Salonu (Solin) i Bigeste (Ljubuški) te je završavala u Naroni (Vid, kod Metkovića, u kojem se nalazi arheološki muzej o kojem sam pisao u jednom od prijašnjih putopisa).

No alt text provided for this image

Connecting Separated

No alt text provided for this image

Obilaskom arheološkog nalazišta rimskog vojnog logora privodim kraju obilazak Ljubuškog, zadivljen viđenim i još jednom uvjeren kako najmanje cijenimo ljepote i arheološka bogatstva koji su nam na domak. Uvjeren sam da bi neka bolje uređena država i te kako znala, a i htjela, iskoristiti postojeće u kreiranju cjelogodišnje turističke ponude te izvukla maksimalno u toj ponudi.

Do idućeg putopisa,

Marko Suton