Brojni su građani i tvrtke u jeku koronakrize odlučili prihvatiti mogućnost tromjesečne odgode plaćanja kredita, no to će ih u bankama, ovisno o tome kakav kredit imaju, koštati od 1000 kuna do više od 1000 eura
Iako su sve banke u Hrvatskoj pristale na tromjesečni moratorij na otplatu kredita, odnosno odgodu plaćanja rata i kamata svima koje je zadesila pandemija koronavirusa ili potres u Zagrebu, žestoko se opiru predstavljanju izračuna troškova tog moratorija. No, jedna je banka na traženje novinarke Večernjeg lista Valentine Wiesner napravila simulaciju troškova, za koju tvrde da se malo razlikuje u svim bankama.
Treba podmiriti i javnog bilježnika
Prema toj simulaciji, za stambeni kredit od 92.000 eura na 30 godina, koji je u otplati četiri godine s fiksnom kamatnom stopom prvih pet godina od 2,99 posto te promjenjivom od 3,19 posto u ostatku otplate, dužnik će banci morati platiti 831,33 eura, odnosno 6378 kuna kamata više. Ako banka inzistira na solemnizaciji, trebat će izdvojiti još 1700 kuna za javnog bilježnika, pa se trošak penje na vrtoglavih 8078 kuna.
Ako se dužnik financijski ne oporavi niti nakon tromjesečnog moratorija te zatraži njegovo produljenje na dodatna tri mjeseca, još će jednom platiti isti iznos. Banka će na njima dodatno zaraditi, jer ne mora izdvajati rezervacije, s obzirom na to da je regulator odlučio da se krediti pod moratorijem zasad neće svrstavati u loše kredite.
Ako se netko zadužio nenamjenski te je već otplatio pola gotovinskog kredita od 20.000 eura na 10 godina, uz kamatu od 5,25 posto, tromjesečni moratorij će ga koštati 148 eura, odnosno 1167 kuna razlike u kamati. Banka je predstavila model tromjesečnog moratorija tijekom kojeg se klijentima obračunava kamata, ali se otplaćuje kasnije kroz povećani anuitet.
Navala na moratorije
Takav moratorij je dosad, prema podacima Hrvatske udruge banaka, zatražilo 30.000 građana i 9500 tvrtki. Banke očekuju povećanje broja zahtjeva, jer su neke tek prije koji dan objavile proceduru traženja moratorija za klijente. Najviše je zahtjeva za odgodom plaćanja gotovinskih kredita, no nije poznato koliko su zahtjeva banke prihvatile, piše Weisner za Večernji list.
Banke će moratorijem dodatno zaraditi, jer nemaju troškova koji nastaju svrstavanjem kredita u kategoriju loših. Uz to, mjera se odnosi samo na one klijente koji su do kraja prošle godine uredno otplaćivali kredite, a odluka o tome kome će odobriti moratorij nije obvezujuća, već proizvoljna. Banke imaju prostora za zaradu i nuđenjem produljenja moratorija poduzetnicima u posebno pogođenim sektorima, što će također “masno” naplatiti.
