Premda rektori dvaju najvećih hrvatskih sveučilišta, zagrebačkog i splitskog, Damir Boras i Dragan Ljutić šalju utješne poruke kako nakon odluke Ustavnog suda neće biti diskriminacije studenata stručnih studija, studenti i alumni stručnih i specijalističkih studija upozoravaju da će se – ako do kraja ove godine ne dođe do izmjena zakona – naći u pravnoj nevolji i njihova kvalifikacija prestat će postojati piše Slobodna Dalmacija čiji članak prenosimo.
Ustavni je sud, podsjetimo, drugi put i to prema tužbi rektora Borasa i četiri pravna fakulteta, donio odluku ukidanju odredbe Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koja počinje vrijediti s prvim danom 2021. godine. Većina ustavnih sudaca utvrdila je kako je zakonodavac tek djelomično ispoštovao raniju ustavnu odluku smjestivši i stručne i sveučilišne studije na razinu 6, odnosno 7 hrvatskoga kvalifikacijskog okvira.
Objavljena su i tri izdvojena mišljenja ustavnih sudaca koji, među ostalim, navode kako su “argumenti kojima većina pokušava opravdati svoju izreku suviše općeniti i nedorečeni. Dobar dio njih je u međusobnoj suprotnosti”.
– Zbog svoje nedorečenosti, nekoherentnosti i kontradiktornosti vode k pravnim zaključcima koji su ustavnopravno izuzetno problematični pa i u određenim aspektima apsurdni. Argumentacija koja čini obrazloženje ove odluke u potpunosti je odvojena od životne realnosti i prijeti otvaranjem ozbiljnih problema za studente stručnih studija na visokoobrazovnim institucijama, ali i zakonodavca – navode ustavni suci koji se ne slažu s mišljenjem većine.
Studenti okupljeni u “Inicijativu 300=300” i Facebook grupu “Stop diskriminaciji stručnih studija” pokrenutu početkom ovog mjeseca i koja je okupila nekoliko tisuća članova, navode kako im je glavni cilj spriječiti diskriminaciju nad studentima stručnih studija.
SMANJENJE UPISA
– Primijeni li se ustavna odluka retroaktivno i ne donese li se novi Zakon do 31. prosinca, to će značiti da će uz trenutnih 55 tisuća studenata stručnih studija i još oko 50 tisuća alumna ostati bez pravne kvalifikacije, odnosno pri zapošljavanju će imati posljednju kvalifikaciju propisanu Zakonom, a to je srednjoškolsko obrazovanje – objasnila nam je Dijana Radovniković, studentica Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu, jedna od inicijatorica Inicijative.
– Kako komentirate izjave rektora Borasa i Ljutića da studenti i sveučilišnih i stručnih studija imaju visoku stručnu spremu i mogu se natjecati za sva radna mjesta kao visokoobrazovani kadar?
– Ne bih se složila s mišljenjima rektora zbog veoma bitne činjenice koju su očito zaboravili spomenuti. Ako bi se udovoljilo rješenju koje predlažu rektor Boras i pravni fakulteti u svojoj tužbi, došlo bi do velike diskriminacije stručnih studija naspram onih sveučilišnih. Naime, oni predlažu da stručni prvostupnik (180 ECTS) i stručni specijalist (300ECTS) budu na kvalifikacijskoj razini 6, dok bi sveučilišni prvostupnik (180) i magistar (300 ECTS) bili na kvalifikacijskoj razini 7.
Ovdje uočavamo degradaciju i diskriminaciju stručnih studija, koja bi dovela do smanjenja upisa na te studije, a moguće čak i potpunog uništenja studija. Također bi se u problemu našli već zaposleni bivši studenti jer više ne bi imali odgovarajuću kvalifikaciju koja im je potrebna za radno mjesto koje obavljaju, što smatramo nedopustivim.
Tu bojazan dijele studenti stručnih i specijalističkih studija na području cijele Hrvatske, pa je pomalo paradoksalno da rektori dvaju najvećih hrvatskih sveučilišta nisu imali potrebu obavijestiti studente o tome što se zaista događa. Ne tvrdim da su rektori iznijeli neistinu, već da je veliki dio informacija izostavljen, što nam govori o mogućem pokušaju prikrivanja činjenica donesenih odlukom Ustavnog suda, kako bi se umirila javnost. U najmanju ruku neozbiljno je govoriti o “visokoobrazovanom kadru”, a istovremeno predlagati da se taj isti kadar spusti na nižu kvalifikacijsku razinu.
EUROPSKI OKVIR
– S kakvim će se problemima suočiti studenti, ali i alumni ovih studija?
– Ako nas zatekne 31. prosinac 2020., a novi Zakon o HKO-u još nije donesen, studenti stručnih i specijalističkih studija zapadaju u tzv. pravnu prazninu, njihova kvalifikacija nije u tom trenutku propisana nijednim važećim Zakonom. Dakle, diplome bi u tom slučaju i dalje vrijedile, ali bez Zakona koji uređuje kvalifikaciju, potpuno je isto kao da je nemate, te u tom slučaju ne možemo govoriti o visokoobrazovanom kadru jer bi se priznavala posljednja kvalifikacija propisana Zakonom, dakle srednja škola. Postoji očito opravdana bojazan studenata stručnih studija za svoje diplome i kvalifikacije, koja se ponavlja svakih nekoliko godina.
Ako bi se udovoljilo rješenju koje predlažu rektor Boras i pravni fakulteti u svojoj tužbi, došlo bi do velike diskriminacije stručnih studija naspram onih sveučilišnih.
Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF), koji nije obvezujući za države članice, ali je svakako preporuka EU-a, u većini zemalja ovakav scenarij je apsolutno nemoguć. Naime, u zemljama puno razvijenijim od naše, kao što su Austrija, Danska, Portugal, Norveška, Italija, prema smjernicama EQF-a, prvostupnički studiji, kako sveučilišni, tako i stručni na istoj su razini, a isto vrijedi i za master, odnosno magistre i specijaliste struke.
Ovdje se moram osvrnuti i na još jedan gorući problem, a to su stručni nazivi. Dakle, titula “specijalist struke” ne postoji nigdje osim u Hrvatskoj, te samim time, ako prijevod nije usklađen, u drugim zemljama uopće nije prepoznata.
– Još je veći strah kod studenata privatnih učilišta?
– Privatna veleučilišta i visoke škole u istoj su poziciji kao i stručni studiji koje izvode sveučilišta. Dakle, svi studenti stručnih i specijalističkih studija su u potpuno istom problemu. Tu dolazi i do situacije gdje su npr. zdravstvena veleučilišta, odnosno veleučilišta koja školuju primjerice medicinske sestre, također stavljena u ovu nezavidnu poziciju, pa možete samo zamisliti što bi se dogodilo da prijeko potrebni zdravstveni kadar ostane bez svoje kvalifikacije, odnosno da im se kvalifikacija umanji.
DUGOROČNO RJEŠENJE
– Što, po vašem mišljenju, trebaju sadržavati izmjene zakona da bi se ova pravna zavrzlama okončala?
– Prvenstveno smatramo da treba donijeti Zakon koji ne bi bilo moguće proglasiti neustavnim. Treba nam dugoročno rješenje, kako se ne bi ponavljala ista situacija svakih nekoliko godina te kako studenti i bivši studenti ne bi strahovali za svoju kvalifikaciju, a samim time i radna mjesta. Taj bi zakon trebao biti usklađen s EQF-om, kao i u drugim europskim državama.
Pojednostavljeno, treba nam zakon koji bi stručne studije stavio na istu kvalifikacijsku razinu kao i sveučilišne, kako ne bi dolazilo do daljnje diskriminacije studenata stručnih studija. Slažemo se da stručni i sveučilišni studiji nisu jednaki, ali smatramo da su jednako vrijedni s obzirom na to da stručni studiji pripremaju studente za izravno uključenje na tržište rada, dok sveučilišni usmjeravaju studente prema znanosti i znanstvenom radu.
